Zbirka kratkih priča „Biber 06“, nastala kao rezultat regionalnog višejezičnog konkursa, predstavljena je početkom aprila u Crnoj Gori, kroz dva događaja održana u različitim gradovima. Publika je imala priliku da se upozna sa konceptom konkursa, ali i sa pričama koje tematizuju pomirenje, suočavanje s prošlošću i izgradnju međusobnog razumijevanja.

U Sali Skupštine Opštine Tuzi promocija je održana u srijedu, 1. aprila, dok je već narednog dana, 2. aprila, program nastavljen u prostorijama Centra za kulturu Prijestonice Cetinje. Organizaciju ovih događaja podržala je Lidija Brnović, dok su moderatori bili Kristjan Gjokaj u Tuzima i Filip Kuzman na Cetinju.

U razgovorima sa publikom učestvovali su Jasna Dimitrijević, članica žirija iz Beograda, Qerim Ondozi, prevodilac iz Prištine, Mihailo Marković, autor sa Cetinja, kao i Ivana Franović, članica Biber tima. Kroz različite perspektive govorili su o značaju književnosti u procesu pomirenja, ali i o samom nastanku i razvoju konkursa.

Govoreći o počecima ove inicijative, Franović je podsjetila da je ideja za konkurs nastala još 2014. godine, tokom razgovora o načinima unapređenja izgradnje mira u regionu. Upravo prisustvo književnica u tim razgovorima inspirisalo je pokretanje književnog konkursa, koji je već 2015. godine privukao značajnu pažnju – bez ozbiljne medijske kampanje pristiglo je čak 300 priča. Danas je aktuelan već sedmi konkurs, što potvrđuje kontinuitet i rast interesovanja autora iz regiona. Poseban izazov bio je nedostatak međusobne razmjene među jezicima, zbog čega je od početka postojala potreba za prevođenjem i prevazilaženjem jezičkih barijera.

Na značaj i kvalitet pristiglih radova osvrnula se Dimitrijević, koja je zajedno sa Tanjom Stupar Trifunović i Alminom Kaplanom bila članica žirija šestog izdanja konkursa. Ona je istakla da svako novo izdanje donosi uzbuđenje i iščekivanje, posebno kada su u pitanju teme i perspektive koje dolaze iz različitih jezičkih sredina, naročito makedonske i albanske. Kao najvrijednije izdvojila je priče u kojima dolazi do unutrašnje transformacije kroz naratorski glas – od početne zablude ka razotkrivanju i razumijevanju. Prema njenim riječima, kvalitet zbirke ogleda se u spoju angažovanosti i umjetničke vrijednosti, naglašavajući da jedno bez drugog ne može postojati u istinski relevantnom književnom djelu.

Iskustvo rada na tekstovima iz različitih jezičkih sredina približio je Ondozi, koji je govorio o specifičnostima prevođenja među jezicima bivše Jugoslavije. Kako je naveo, broj zajedničkih riječi značajno olakšava proces, bez obzira na to da li se one nazivaju turcizmima, balkanizmima ili drugačije. Kao simbol te zajedničke jezičke osnove istakao je i sam naziv konkursa – „Biber“. Posebnu vrijednost vidi u saradnji sa živim autorima, jer omogućava direktnu komunikaciju i dodatna pojašnjenja, ali i priliku da im lično uputi pohvale za njihove priče. Ondozi je podijelio i lično iskustvo, naglašavajući da mu je rad na ovom projektu pomogao da se na zdraviji način suoči sa gubitkom bliske osobe iz ratnog perioda, ističući univerzalnost bola i empatije koja prevazilazi granice i podjele.

Autor iz Crne Gore, Marković, čija je priča uvrštena u zbirku, govorio je o ličnoj motivaciji za pisanje. Njegovo stvaralaštvo, kako kaže, duboko je ukorijenjeno u iskustvu odrastanja tokom devedesetih godina, obilježenih ratovima i društvenim krizama. Posebno je naglasio osjećaj pritiska u crnogorskom društvu da se o tim temama ne govori, kao i kolektivno potiskivanje činjenice da je i Crna Gora bila dio ratnih dešavanja. Upravo zbog toga, ova tema za njega ima snažnu ličnu i emotivnu dimenziju.

Tokom oba događaja značajan dio diskusije bio je posvećen pitanju pomirenja u regionu. Dimitrijević smatra da ključ leži u mladim generacijama, koje nijesu opterećene narativima prošlosti i spremne su da pomjeraju granice koje prethodne generacije nijesu uspjele. Ondozi je istakao potrebu da se kod mladih naglašava vrijednost različitosti i ljepota razlika, uz stvaranje novih narativa koji će suprotstaviti dominantnim podjelama.

Marković je, s druge strane, ukazao na problem površnog i senzacionalističkog pristupa temi pomirenja u javnom prostoru, gdje se ona često svodi na političke slogane i floskule. Prema njegovom mišljenju, upravo inicijative poput konkursa Biber doprinose ozbiljnijem i dubljem promišljanju kroz kvalitetnu književnost, mijenjajući način komunikacije u regionu.

Franović je naglasila da će istinsko pomirenje biti moguće tek kada društva budu jednako reagovala na svaku nepravdu, bez obzira na to kome je učinjena i ko je počinilac. Kao jednu od glavnih prepreka vidi političke strukture koje često produbljuju podjele, predstavljajući druge kao neprijatelje.

Zbirka „Biber 06“, objavljena u martu prošle godine, sadrži 25 od ukupno 490 pristiglih priča iz regiona. Konkurs je otvoren za autore koji pišu na albanskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom i makedonskom jeziku, a teme obuhvataju pomirenje, suočavanje s prošlošću, razgradnju predrasuda, empatiju i antiratne poruke.

Organizaciju konkursa i aktivnosti sprovodi Biber tim Centra za nenasilnu akciju Sarajevo/Beograd, u saradnji sa Opštinom Tuzi i Centrom za kulturu Prijestonice Cetinje. Trenutno je u toku sedmi konkurs, otvoren do 24. maja, koji pored standardnih tema dodatno stavlja fokus na studentkinje i studente u Srbiji, kao i na njihovu borbu za pravdu, slobodu i ravnopravnost.