U moru svjetske književnosti, rijetke su knjige koje uspijevaju da ostanu aktuelne decenijama nakon objavljivanja. Jedna od takvih je svakako „Životinjska farma“, alegorijski roman britanskog pisca Džordža Orvela, objavljen davne 1945. godine. Ova satirična priča o revoluciji, moći i izdaji ne gubi na značaju, i predstavlja obavezno štivo za svakoga ko želi da razumije suštinu totalitarizma i opasnosti od izopačene vlasti.

Ko je Džordž Orvel?

Pravim imenom Eric Arthur Blair, Orvel je bio britanski pisac, novinar i esejista, poznat po svojim snažnim kritikama imperijalizma, fašizma i sovjetskog komunizma. Rođen 1903. godine u Indiji, a obrazovan u Engleskoj, Orvel je kroz vlastita iskustva u policiji u Burmi, kao i u Španskom građanskom ratu, razvio duboko nepovjerenje prema zloupotrebi moći. Njegova dva najpoznatija djela – 1984 i Životinjska farma – predstavljaju temelj savremene političke literature.

O knjizi

„Životinjska farma“ je kratki roman napisan jednostavnim, ali efektivnim stilom. Radnja se odvija na jednoj farmi gdje životinje, predvođene svinjama, dižu ustanak protiv ljudskog vlasnika u želji da stvore društvo jednakih. Međutim, kako vrijeme odmiče, nova vlast – oličena u svinji Napoleonu – postaje jednako, ako ne i više, represivna od prethodne.

Kroz ovaj naizgled dječji zaplet, Orvel majstorski prikazuje mehanizme političke manipulacije, korupcije ideala, stvaranje kulta ličnosti i represiju nad neistomišljenicima. Knjiga je jasna alegorija na Sovjetski Savez i Staljinovu diktaturu, ali njene poruke nadilaze konkretan istorijski kontekst.

Zašto svi treba da pročitaju „Životinjsku farmu“?

U vremenu kada se sve češće suočavamo sa populizmom, medijskom manipulacijom i zloupotrebom vlasti, poruke iz „Životinjske farme“ postaju sve aktuelnije. Orvel nas podsjeća koliko je lako da se ideali iznevjere, a revolucije pretvore u nove oblike tiranije.

Knjiga se čita brzo, ali ostavlja dubok trag. Pogodna je i za srednjoškolce i za odrasle, jer kroz jednostavnu priču otvara kompleksna pitanja o društvu, pravdi i istini.

„Životinjska farma“ nije samo knjiga – to je upozorenje. U svijetu gdje se moć često koristi za ličnu korist, a istina relativizuje, ova Orvelova alegorija nas uči koliko je važno da budemo kritični, informisani i odgovorni građani. Zbog toga, ova knjiga nije samo preporuka – ona je neophodnost.

Jer, kako u knjizi stoji: „Sve životinje su jednake, ali neke su jednakije od drugih.“