Nova studija objavljena u časopisu Clinical Nutrition otkriva da zdravlje i dugovječnost ne zavise toliko od toga jedemo li meso ili biljnu hranu, koliko od izbacivanja ultra-prerađenih proizvoda.

Istraživači sa Državnog univerziteta Južne Dakote pratili su 36 odraslih osoba starijih od 65 godina tokom 18 sedmica. Učesnici su primali sve obroke i dijelili su se u dvije grupe: jedna je jela raznovrsnu hranu s minimalno prerađenom svinjetinom, dok je druga dijeta bila vegetarijanska, s lećom i mahunarkama kao glavnim izvorom proteina. Obje dijete sadržavale su obilje povrća, voća, cjelovitih žitarica, mliječnih proizvoda i jaja.

Ključna promjena bila je smanjenje ultra-prerađene hrane: sa gotovo polovice dnevnih kalorija na početku, na 11–14% tokom ispitivanja.

Rezultati su bili impresivni. Učesnici su u prosjeku izgubili 4 kilograma, smanjili štetnu visceralnu masnoću za 13%, poboljšali osjetljivost na inzulin za 24% i snizili loš holesterol. Takođe su primijećene povoljne promjene u hormonima povezanim s energijom i sitosti.

Zaključak naučnika je jasan: za zdravlje nije potrebna stroga dijeta. Važno je fokusirati se na kvalitet hrane i izbjegavati ultra-prerađene proizvode, jer zamjena gotovih obroka, grickalica i zaslađenih pića cjelovitim namirnicama može značajno poboljšati zdravlje i produžiti “zdrav životni vijek”.

Studija pokazuje da ove koristi vrijede bez obzira da li jedemo meso ili preferiramo biljnu ishranu – ključ je u prirodnoj, minimalno prerađenoj hrani.