Posna baklava već decenijama zauzima posebno mjesto na trpezama tokom posta, ali i u svakodnevnim prilikama kada se bira lakša verzija omiljenog deserta. Iako bez jaja, mlijeka i maslaca, pravilno pripremljena zadržava hrskave slojeve, bogat ukus oraha i savršenu sočnost.

Prava posna baklava počinje pažljivim odabirom sastojaka. Potrebne su tanke kore (oko 500 g), mljeveni orašasti plodovi (300 g), sitno sjeckani orasi po želji (100 g), biljno ulje (150 ml), vanilin šećer, prstohvat cimeta i soli. Za agdu, koja desertu daje sočnost, koriste se šećer (500 g), voda (400 ml) i nekoliko kapi limuna ili kolut limuna.

Slaganje baklave zahtijeva strpljenje. Tepsija se podmaže uljem, pa se slažu po dvije kore, svaka premazana uljem, a zatim se dodaje sloj nadjeva od oraha, vanile i cimeta. Redoslijed se ponavlja dok se ne potroše svi sastojci, a završni sloj treba da čine četiri kore, svaka premazana uljem. Prije pečenja, baklava se reže na rombove ili kocke, što omogućava da sirup ravnomjerno prodre u sve slojeve.

Pečenje se obavlja u prethodno zagrijanoj rerni na 170–180 stepeni oko 45–50 minuta, dok kore ne dobiju zlatnu boju. U međuvremenu se priprema agda – šećer i voda se stave da prokuvaju, dodaje se limun i kuvaju 10–12 minuta dok sirup ne postane blago gust. Vruća baklava se zatim polako prelije hladnom agdom, što omogućava idealnu sočnost bez gubitka hrskavosti.

Konačni rezultat ostavlja se da odmori najmanje nekoliko sati, a idealno preko noći, kako bi se ukusi u potpunosti sjedinili. Posna baklava se potom poslužuje na sobnoj temperaturi, uz šoljicu kafe ili čaja, a njena ljepota leži u jednostavnosti i poštovanju tradicije. Svaki sloj i svaki orašasti plod podsjećaju da i bez namirnica životinjskog porijekla desert može biti raskošan i zadovoljavajući.