Velika norveška studija, objavljena u časopisu „The American Journal of Clinical Nutrition“, pratila je 73.860 ispitanika prosječne starosti 41 godinu tokom 33 godine, bilježeći 26.393 smrtna slučaja, od kojih je 8.590 bilo povezano sa kardiovaskularnim oboljenjima. Rezultati istraživanja pokazuju da je konzumacija punomasnog mlijeka povezana sa većim rizikom od smrtnosti u poređenju sa obranim i poluobranim mlijekom.

Ova saznanja potvrđuju postojeće preporuke zdravstvenih institucija koje savjetuju smanjenje unosa zasićenih masti, dominantnih u mliječnim proizvodima, zbog njihovog doprinosa povećanju LDL holesterola, faktora rizika za razvoj srčanih bolesti. Obrano i poluobrano mlijeko predstavljaju preporučeni izbor, jer zadržavaju skoro isti nivo proteina kao i punomasno mlijeko, ali sa znatno manjim udelom zasićenih masti.

Pored izbora vrste mlijeka, važno je sagledati ukupnu ishranu, uključujući unos zasićenih masti iz sireva, putera, prerađene hrane i industrijskih peciva, koji takođe povećavaju kardiovaskularni rizik. Poluobrano mlijeko predstavlja kompromis između teksture i zdravlja, dok obrano mlijeko pruža najveću korist u smanjenju unosa zasićenih masti.

Za one koji često konzumiraju mlijeko u kafi, kaši ili smutijima, prelazak na mlijeko sa nižim sadržajem masti može biti jednostavan, a dugoročno efikasan korak u očuvanju zdravlja srca. Ove promjene, uz smanjenje ukupnog unosa zasićenih masti, doprinose smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti i poboljšanju opšteg zdravstvenog stanja.