(VIDEO) Svijetom vladaju klovnovi i neznalice: Profesor Vaknin objašnjava zašto ultra-glupi političari imaju moć, a površni ljudi najviše seksa

post-img Sam Vaknin – Foto: CIAPS
autor-img 24KROZ7 10.10.2026. 21:31

U eri opšte povezanosti, dostupnosti informacija na jedan klik i tehnološkog napretka bez presedana u ljudskoj istoriji, suočavamo se s paradoksom koji zbunjuje sociologe i psihologe širom svijeta. Umjesto prosvijećenog društva, svjedočimo onome što poznati izraelski profesor psihologije i autor koji se bavi proučavanjem narcizma, prof. dr Sem Vaknin, naziva erom funkcionalne nepismenosti i modernog idiotizma.

Ko je Sem Vaknin

Prof. dr Sem Vaknin (Sam Vaknin) je izraelski psiholog, filozof i autor svjetskog bestselera „Maligni samoljubivost: Narcizam ponovo rođen“ (Malignant Self-love: Narcissism Revisited). Važi za jednog od pionira i vodećih svjetskih autoriteta u proučavanju narcisoidnog poremećaja ličnosti (NPD) i psihopatije. Njegove teorije i popularna predavanja na platformama poput YouTube-a prate milioni ljudi širom svijeta, a prepoznatljiv je po nemilosrdnim, hirurški preciznim analizama modernih društvenih fenomena kroz prizmu kolektivne psihopatologije.

Prema Vakninovom tumačenju, glupost se ne ogleda nužno u niskom koeficijentu inteligencije (IQ). Ona može biti mnogo opasnija i predstavljati kognitivni i moralni deficit koji, prema njegovim tezama, proizlazi iz samog srca modernog društva – iz masovnog, malignog narcizma.

U svojim predavanjima Vaknin iznosi oštre kritike društvenih pojava i ne štedi ni političke ni društvene elite. Njegove teze o tome kako ljudi ograničenih kognitivnih sposobnosti utiču na savremenu politiku, kao i o povezanosti intelektualnih ograničenja s primarnim nagonima, uključujući seksualno ponašanje, izazivaju brojne reakcije i otvaraju prostor za raspravu.

 

 

Glupost kao kognitivno sljepilo, a ne nizak IQ

Prema profesoru Vakninu, tradicionalno shvatanje gluposti kao nedostatka mentalnih kapaciteta više nije dovoljno da objasni složenost savremenog društva. Osoba koju on opisuje kao „glupana“ može imati završen fakultet, visoku poziciju u korporaciji ili stotine hiljada pratilaca na društvenim mrežama. Prava glupost, prema njegovom tumačenju, ispoljava se kroz nesposobnost realnog sagledavanja stvarnosti i izražen nedostatak empatije.

Kada osoba odbacuje objektivnu stvarnost kako bi zaštitila sopstveni ego ili unaprijed formirano uvjerenje, ulazi u područje onoga što Vaknin naziva funkcionalnom glupošću. Takvi pojedinci, prema njegovoj analizi, ne uče iz sopstvenih grešaka, već iznova ponavljaju iste destruktivne obrasce ponašanja, duboko uvjereni da je problem u svijetu, a ne u njima samima.

Političari kao „idoli rulje“: Kako su neznalice preuzele svijet

Najžešći dio Vakninove društvene kritike usmjeren je na savremenu političku scenu. On tvrdi da živimo u sistemu „ohlokratije“, odnosno vladavine rulje, u kojem su tehnologija i demokratija bez odgovarajućih mehanizama provjere omogućile da se mišljenju stručnjaka daje jednaka težina kao mišljenju potpunih laika.

– Tehnologija je omogućila masovnu zabludu o takozvanom malignom egalitarizmu – ideji da je nečije mišljenje, zasnovano na pretraživanju interneta, jednako važno kao decenije naučnog rada ljekara ili profesora –  ističe Vaknin.

Kao rezultat ovog procesa, tradicionalne elite zamijenjene su novim „elitama rulje“: političarima bez odgovarajućih kompetencija, nekompetentnim stručnjacima i influenserima čiji se uticaj često zasniva na površnosti. Vaknin smatra da savremeni političari nijesu lideri u pravom smislu te riječi, već narcisoidni manipulatori koji funkcionišu kao ogledalo mase.

Prema njegovom tumačenju, dio biračkog tijela zazire od inteligentnih i obrazovanih ljudi jer se u njihovom prisustvu može osjećati inferiorno. Umjesto njih, bira političare koji se odlikuju površnošću i jednostavnim porukama, prepoznajući u njima sopstvene stavove i vjerujući da njihov uspjeh može lako da se oponaša.

Političari se, prema ovoj kritici, sve manje oslanjaju na dugoročne strategije, a sve više na magijsko mišljenje i populističke parole osmišljene da podstaknu kolektivne zablude i obezbijede opstanak na vlasti.

 

 

Seks bez kočnica: Primitivni nagoni i kognitivna ograničenja

Povezujući psihologiju ličnosti sa svakodnevnim ponašanjem, Vaknin se bavi i međuljudskim odnosima i seksualnošću. U njegovim analizama razmatra se moguća povezanost između kognitivne površnosti i izraženog seksualnog ponašanja, uključujući promiskuitet.

Prema ovom tumačenju, ljudi skloni dubokom razmišljanju, analizi i emocionalnom vezivanju mogu dodatno komplikovati svoj intimni život kroz neprestano preispitivanje, moralne dileme i potragu za dubljim smislom. Nasuprot njima, osobe koje manje analiziraju sopstvene postupke mogu djelovati oslobođenije od takvih dilema.

U ovom kontekstu Vaknin se poziva na pojam primarnih nagona, povezan s psihoanalitičkim konceptom ida. Prema njegovoj interpretaciji, nedostatak samosvijesti i otežano sagledavanje dugoročnih emocionalnih posljedica mogu doprinijeti ulasku u površne odnose koji se prvenstveno zasnivaju na fizičkoj privlačnosti.

U takvim odnosima seks može postati sredstvo za trenutno zadovoljenje potreba ili potvrđivanje sopstvene vrijednosti, bez dovoljne pažnje posvećene emocionalnim potrebama partnera i mogućim posljedicama. Ipak, važno je naglasiti da se seksualno ponašanje ne može pouzdano objasniti samo nivoom inteligencije i da promiskuitet sam po sebi nije dokaz kognitivnih ili moralnih nedostataka.

 

 

Kakva je budućnost društva kojim upravlja glupost?

Vaknin upozorava da je suprotstavljanje ovim pojavama izuzetno teško jer, prema njegovoj ocjeni, glupost u savremenom društvu sve češće poprima agresivne oblike. Intelektualci i daroviti pojedinci suočavaju se s izazovom: mogu ostati dosljedni svojim uvjerenjima, rizikujući društvenu izolaciju i javnu osudu, ili se prilagoditi pravilima medijskog spektakla kako bi stekli uticaj i opstali na javnoj sceni.

Prema ovoj kritici, pojedinci koji iznose složene ideje često se doživljavaju kao arogantni, dok se jednostavne i provokativne poruke lakše šire i privlače pažnju javnosti. Tako javni prostor može postati mjesto u kojem popularnost dobija prednost nad znanjem, a glasnost nad argumentima.

Jedan od načina da se društvo suprotstavi ovim tendencijama jeste povratak kritičkom razmišljanju, dosljednom provjeravanju činjenica, njegovanju intelektualne poniznosti i jačanju obrazovnih institucija. Umjesto proizvoljnog ograničavanja prava na mišljenje, potrebno je razvijati kulturu u kojoj se tvrdnje procjenjuju na osnovu dokaza, stručnosti i kvaliteta argumenata.

Budućnost društva zavisiće, između ostalog, od sposobnosti da se tehnološki napredak poveže s odgovornošću, obrazovanjem i poštovanjem znanja. U suprotnom, postoji rizik da sredstva koja su čovječanstvu omogućila neviđen pristup informacijama postanu i instrumenti za širenje dezinformacija, površnosti i kolektivnih zabluda.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by KLASTER B (@klasterb_poremecaji)

POVEZANI ČLANCI

Komentariši

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodno je ispuniti sva polja označena sa *

Prije pisanja komentara molimo da se upoznate sa Pravilima komentarisanja.


Sačuvaj moje podatke na ovom pregledniku