U noći između 26. i 27. oktobra, satovi se pomjeraju za jedan sat unazad, vraćajući se na srednjoevropsko standardno vrijeme i time se završava ljetnje računanje vremena.

Ova promjena odražava se i na ljudski organizam.

Sprovedene studije su se uglavnom fokusirale na negativne aspekte tranzicije poput uticaja na san i kognitivno funkcionisanje.

Stručnjaci upozoravaju da pomjeranje sata može izazvati zdravstvene probleme, jer promjene u računanju vremena remete prirodne cikluse sna, što može imati negativan uticaj na naše zdravlje, posebno kod osoba sa hroničnim bolestima.

Ipak, vrijeme kao psihološki element se često zanemaruje.

– Naše živote oblikuju satovi i svi se oslanjamo na svoju unutrašnju percepciju vremena. Ali mi prilično slabo razumijemo kako to utiče na nas i šta se može učiniti da se poboljšaju životi ljudi – piše The Guardian.

U te svrhe je i započeto istraživanje na Univerzitetu u Liverpulu, sa ključnim pitanjem – da li pomjeranje sata na ljude utiče pozitivno ili negativno.

Podsjetimo, pomjeranje sata, odnosno ljetnje računanje vremena uvedeno je 1983. godine, ali njegova dalja sudbina je neizvjesna. Iako je Evropski parlament podržao predlog o ukidanju sezonskog pomjeranja sata, članice EU još nisu postigle saglasnost o ovoj promjeni.