Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović bio je gost emisije „Slobodna zona“ sa Draženom Živkovićem na Prvoj televiziji, gdje je iznio niz političkih ocjena o aktuelnoj vlasti, opoziciji i ranijim i sadašnjim procesima u Crnoj Gori.

Na početku gostovanja čestitao je 21. maj, uz ocjenu da je proslava bila „lijepa i energična“ te da je, po njegovom mišljenju, uspjela. Istakao je da nije prisustvovao centralnoj proslavi na Šipčaniku, već je bio na Lovćenu, dodajući da za njega jedna fotografija sa tog događaja – na kojoj su, kako je naveo, bili Milo Đukanović, Andrija Mandić i Duško Marković – predstavlja „pravu sliku“. Naglasio je da njegov izostanak ne umanjuje njegov politički stav i da sebe vidi kao građanskog političara.

Govoreći o društvenim i političkim odnosima, ocijenio je da u Crnoj Gori postoji „hipokrizija i licemjerje“. Po njegovim riječima, činjenica da je Mandić prisustvovao proslavi Dana nezavisnosti za njega predstavlja, kako kaže, indirektno priznanje referenduma. Kritički se osvrnuo i na ponašanje više političkih subjekata, uključujući Bošnjačku stranku, albanske partije i DPS, tvrdeći da se deklarativni stavovi često razlikuju od političke prakse i koalicionih odluka.

Posebno se osvrnuo na DPS, navodeći da se, prema njegovom mišljenju, „predstavljaju kao opozicija, a u stvari završavaju poslove“, dok je istovremeno tvrdio da se iza institucionalnih poteza može prepoznati uticaj Milo Đukanović. U tom kontekstu naveo je i da, kako tvrdi, Tužilaštvo sprovodi određene aktivnosti u vezi sa Acom Đukanovićem.

Abazović je izjavio i da se, po njegovoj ocjeni, DPS politički približava PES-u i pokušava da iz vlasti eliminiše NSD. Govoreći o opoziciji, naveo je da je GP URA, uz dio civilnog sektora, jedina dosljedna opoziciona snaga, dok je druge aktere opisao kao politički nejasne ili oportunističke.

Osvrnuo se i na političku prošlost i ideološke promjene pojedinih lidera, navodeći da su i Đukanović i Mandić mijenjali političke pozicije tokom vremena, zavisno od konteksta i vlasti.

U dijelu emisije koji se odnosio na bezbjednosni sektor, Abazović je tvrdio da je u Crnoj Gori prisutan niz nerasvijetljenih slučajeva i političko-institucionalnih napetosti. Naveo je da postoji, kako kaže, „dosta materijala“ koji može da kompromituje ljude iz aktuelne izvršne vlasti. Pritom je govorio o navodnim pritiscima, ucjenama i političkom balansiranju unutar institucija.

Govoreći o aferama i tužilačkim procesima, pomenuo je slučajeve Mirjane Pajković i Miloša Medenice, navodeći da se politički odnosi u Crnoj Gori mijenjaju od januara 2025. i da se očekuju nova razotkrivanja i afere. Istakao je da je sektor bezbjednosti, po njegovom mišljenju, reflektovan kroz slučaj Miloš Medenica, za kojeg je rekao da predstavlja „najbolju refleksiju“ stanja u sistemu.

Abazović je iznio i tvrdnje o zapljeni cigareta iz 2022. godine, navodeći da je tada realizovana najveća zapljena tog tipa u Evropi, te da postoje dvije „šeme“ od kojih jedna, kako tvrdi, javnosti nije predstavljena u potpunosti. Dodao je da u tim procesima postoje ljudi koji su već procesuirani, dok drugi, prema njegovim riječima, i dalje nijesu obuhvaćeni pravdom.

Govorio je i o slučaju Miloša Medenice, tvrdeći da se oko njega vodi digitalna i politička kampanja, te iznio tvrdnju da se radi o osobi koja djeluje u interesu „kavačkog klana“. Naveo je i da su određene optužbe koje dolaze iz tog pravca ozbiljne, ali i da institucije kasne u reakcijama.

U jednom dijelu gostovanja komentarisao je i rad premijera Milojko Spajić, navodeći da Vlada ima druge probleme, kao i da postoje koncesije oko Aerodroma. Tvrdio je i da se u državnom aparatu odvijaju politička zapošljavanja koja će, po njegovom mišljenju, vremenom izaći na vidjelo.

Kada je riječ o ranijim političkim odlukama, naveo je da bi jedinu stratešku stvar koju bi promijenio bila podrška nosiocu liste Demokratskog fronta, dok je koncept ekspertske i manjinske vlade ocijenio kao ispravan. Istakao je da su, prema njegovoj ocjeni, tokom rada manjinske vlade sprovedene ključne akcije u borbi protiv organizovanog kriminala, uključujući saradnju sa Europolom i zapljene.

Osvrnuo se i na evropske integracije, poručivši da Crna Gora treba da teži članstvu u EU, ali da proces neće biti jednostavan, naročito u oblastima poput ekologije i reformi koje su, kako kaže, veoma skupe i zahtjevne. Kritički je govorio i o evropskoj politici, navodeći da se geopolitičke okolnosti mijenjaju i da Zapad prilagođava strategije novim globalnim odnosima.

Na kraju emisije govorio je o budućim političkim procesima, ocjenjujući da bi 2027. godina mogla donijeti političko razgraničenje na dva bloka. Kao posebnu političku alternativu ponovo je istakao GP URA, tvrdeći da ta partija nudi treći put između, kako je naveo, povratka na staro i nastavka sadašnjih političkih obrazaca.

Dodao je i da je Crnoj Gori potreban novi politički početak i novi društveni ciklus, uz poruku da će budući izbori biti ključni za definisanje pravca u kojem će se država kretati.