Bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić ocijenio je u emisiji „Zorom“ na ADRIA TV da Crna Gora još nije sazrela za otvaranje tajnih dosijea, navodeći da institucije nijesu dovoljno jake niti uživaju povjerenje građana.

Kako je naveo, povjerenje u institucije je trenutno na najnižem nivou, a svakodnevno se, prema njegovim riječima, bilježe optužbe građana na račun institucija i zaposlenih u njima. U tom kontekstu podsjetio je i na, kako je rekao, krivične prijave protiv ANB-a zbog zloupotreba i praćenja.

Adžić smatra da bi proces otvaranja tajnih dosijea mogao biti podložan zloupotrebama, što temelji na iskustvima zemalja iz regiona koje su se bavile sličnim pitanjima. “Negdje se taj proces koristio u sukobu sa političkim neistomišljenicima. Svakako, da biste imali proces koji može dati rezultat neophodno je da imate povjerenje u institucije”, kazao je on.

Dodao je i da zakonska rješenja u ovoj oblasti nijesu bez kritika Evropske unije, kao i da nije siguran da građani u potpunosti znaju šta bi se sve moglo nalaziti u tim dokumentima. Prema njegovim riječima, ideja da se u dosijeima mogu naći podaci o egzekucijama i nalozima za njih – ne stoji, jer takvi podaci, kako tvrdi, ne postoje.

Iako je u svom programu podržavao lustraciju, Adžić ističe da su od stranih partnera stizale preporuke da to pitanje nije moguće otvarati u sadašnjim okolnostima, upravo zbog slabih institucija i rizika od zloupotreba. Takođe je podsjetio da je u više zemalja takav proces započet, ali nikada nije do kraja sproveden.

“Crna Gora je mala, svi se poznaju, komšijski i rodbinski vezani, to bi kod nas bilo komplikovano”, naveo je bivši ministar.

On je poručio da je neophodno sačekati i izgraditi institucije koje uživaju povjerenje građana, dodajući kao primjer da je nedavno ANB podnio krivične prijave protiv novinarki CIN-CG koje su istraživale zapošljavanje u toj instituciji. Prema njegovoj ocjeni, čak i takvi, kako je rekao, „banalni primjeri“ pokazuju kako bi se potencijalno moglo postupati prema političkim neistomišljenicima.

Na kraju je zaključio da u Crnoj Gori nema nedodirljivih, već samo onih koji su, kako je rekao, ili prikrili određene dokaze, ili su svoje postupke ozakonili, odnosno onih do kojih pravda još nije stigla.