Poslanik Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić ocijenio je da je odluka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) kojom se konstatuje da je prekršio zakon tokom svog puta u Ujedinjene Arapske Emirate 2021. godine, još jedan dokaz da se institucije u Crnoj Gori nijesu oslobodile političkog uticaja.

Gostujući u emisiji „Link“, Adžić je poručio da je riječ o politički motivisanom obračunu sa URA-om, koja, kako kaže, odbija da ćuti na nezakonitosti i da bude dio sistema koji dozvoljava otimanje državne imovine i netransparentne poslove.

– Na to smo spremni. Nijesmo ustuknuli ni pred bivšim režimom koji je mnogo bolje kontrolisao institucije. Nećemo ni pred ovim ljudima koji su, vjerujem, samo ružna stanica u istoriji Crne Gore – kazao je Adžić, dodajući da je žalosno što se ASK bavi njegovim privatnim putem u Emirate, iako je, prema njegovim tvrdnjama, više puta dokumentovano da nije bio o trošku države.

Adžić pojašnjava da je Generalni sekretarijat Vlade u dva navrata ASK-u dostavio potvrdu da nije koristio državna sredstva za pomenuti put.

– Mogao sam, kao tadašnji savjetnik potpredsjednika Vlade, da sve organizujem o trošku građana, ali nijesam. Umjesto da se to cijeni, oni sada izmišljaju poklon koji nije postojao. Dok se milioni gube u sumnjivim poslovima, vlast koristi ASK da se bavi mojim privatnim putovanjem – naglasio je.

Smatra da se sve zasniva na paušalnim informacijama i političkim direktivama, a ne na dokazima.

– Ako imaju išta konkretno – neka izvole. Ovo je politički motivisana akcija, koja koristi jednog člana Savjeta ASK-a i jednu osobu iz Instituta za transfuziju krvi, koja je partijski bliska Milojku Spajiću – rekao je Adžić, dodajući da će, kada sve izađe na vidjelo, tražiti ostavku direktora ASK-a Dušana Drakića.

U istom nastupu, Adžić se osvrnuo i na hapšenje Duška Golubovića, ističući da ono nije iznenađenje jer je, kako kaže, Golubović bio ključni čovjek bivšeg režima u projektima koji su državne resurse koristili za privatne interese.

– Nakon 30. avgusta 2020, pokušavao je da se uklopi u novu vlast i to mu je, nažalost, uspijevalo. Ima veze s pojedincima iz sadašnje 44. Vlade koji utiču na političko djelovanje jedne partije – rekao je Adžić.

Podsjetio je i na sumnje koje se tiču nerasvijetljenog ubistva Duška Jovanovića, u kojima se, prema njegovim riječima, takođe pominje Golubovićevo ime.

Zasluge za ovo hapšenje, kako tvrdi, ne pripadaju aktuelnoj Vladi, već onima koji su izmijenili zakon o državnom tužilaštvu i pokrenuli reforme u policiji, a među njima posebno ističe bivšeg premijera Dritana Abazovića.

– Bivša 43. Vlada je ovo pitanje postavila kao prioritet. Formiranje Anketnog odbora jeste nastavak tih aktivnosti, ali možda to nije pravi mehanizam – rekao je Adžić.

Komentarišući rad anketnih odbora, kazao je da podržava njihovo formiranje, ali samo kada dolaze iz redova opozicije. Smatra da vlast ima sve instrumente da riješi otvorena pitanja i zločine, te da formiranjem odbora samo pokazuje nedostatak povjerenja u sopstveni sistem.

Na kraju, osvrnuo se i na aktuelne proteste građana Cetinja i poručio da URA već duže vrijeme upozorava na bezbjednosne propuste i traži odgovornost u MUP-u i policiji.

– Nije riječ samo o tragediji u januaru, već o nizu događaja koji urušavaju bezbjednosni sistem Crne Gore. I to se više ne smije ignorisati – zaključio je Adžić.