Dio poslanika opozicije neće biti u mogućnosti prisustvovati zasjedanjima Skupštine Crne Gore tokom ove i sledeće sedmice, a zabranu rada poslanicima ocijenio je poslanik Građanskog pokreta URA, Filip Adžić, kao “sumrak demokratije”. U izjavi za “Dan”, Adžić je istakao da su predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, i premijer Milojko Spajić odgovorni za posledice koje su neminovne zbog ove mjere.

Mandić je u ponedjeljak izrekao mjeru udaljenja opozicionih poslanika sa zasjedanja na 15 dana, obrazlažući je potrebom očuvanja reda i dostojanstva parlamenta. Nakon toga je rad Skupštine nastavljen raspravom o budžetu. Prema Poslovniku Skupštine, poslanicima je omogućeno da glasaju za akte koji su na dnevnom redu plenuma, uprkos izrečenoj mjeri.

– Parlament Crne Gore je, kao i svaka institucija, zahvaljujući vladajućoj većini, doživio poniženje i, nažalost, spao na najniže grane. Ono što su godinama zamjerali nekadašnjem režimu, sada su sami primijenili i pokazali da zarad vlasti ne prezaju ni od primjene sile, zabrane slobode govora i urušavanja svih demokratskih vrijednosti. Zabrana rada poslanicima je sve samo ne deblokada parlamenta; prije bih rekao da je to sumrak demokratije. Spajić i Mandić moraju biti odgovorni za posledice koje su neminovne –  izjavio je Adžić.

On je takođe naglasio da skoro polovina građana Crne Gore, koji su glasali za opoziciju, trenutno nemaju svoje predstavnike u Skupštini, što, prema njegovim riječima, najbolje pokazuje kako DF, PES i DCG vide i zamišljaju demokratiju.

– Naravno, URA na to ne pristaje. Pobijedili smo kada je bilo mnogo teže i izborili se za slobodu koju sada žele ugušiti oni koji su najviše plakali nad svojom sudbinom i bjesomučno govorili o ugroženosti. Borićemo se protiv daljih poniženja institucija, građana i države od strane Mandića i Spajića i pokazati im da ideju građanske, demokratske i evropske Crne Gore ne mogu ugasiti – poručio je Adžić.

Poslanici opozicije su krajem prošle godine odlučili da blokiraju održavanje sjednica Skupštine sve dok traje, kako smatraju, “ustavni puč”. Opozicija smatra da je do njega došlo 17. decembra prošle godine, kada je Ustavni odbor konstatovao da su se stekli uslovi za penzionisanje troje od šest sudija Ustavnog suda, nakon čega je Skupština istog dana konstatovala prestanak mandata sudiji Dragani Đuranović.

Blokirana je i sjednica pred novogodišnje praznike, na kojoj je trebalo da bude izglasan budžet za 2025. godinu. Predsjednik Skupštine je zaključio sjednicu, a nova vanredna sjednica zakazana je za 21. januar, no ponovo je uslijedio isti scenario. Nakon jednog neuspjelog poziva na dijalog, drugi je realizovan, ali nije doveo do dogovora. Prošlog petka održan je kolegijum predsjednika Skupštine, sa kojeg su opozicionari izašli nakon sat vremena, dok je vladajuća većina utvrdila sporazum koji je ponuđen opoziciji. Međutim, opozicija je saopštila da je sporazum neprihvatljiv i ponudila svoju verziju.

I parlamentarna većina i opozicija u ponuđenim sporazumima predlažu da se traži mišljenje Venecijanske komisije u vezi sa odlukom Ustavnog odbora od 17. decembra prošle godine. Opozicija je ponudila šest tačaka za izlazak iz krize, uključujući zaustavljanje procedure za izbor sudije Ustavnog suda, obraćanje Venecijanskoj komisiji, omogućavanje rasprave o budžetu do dobijanja mišljenja Komisije, ograničenje rada parlamenta samo na pitanja budžeta do mišljenja Komisije, preduzimanje koraka za implementaciju preporuka Venecijanske komisije u roku od sedam dana, potpisivanje političke platforme za sprečavanje usvajanja polarizujućih zakona bez konsenzusa i obavezu na posvećenost ispunjavanju obaveza prema EU.