Građanska aktivistkinja i politikološkinja Dina Bajramspahić ocijenila je da se Crna Gora više trudi da se „provlači kroz iglene uši“ nego da strateški iskoristi istorijsku priliku za članstvo u Evropskoj uniji. Kako je navela za Pobjedu, iako su poruke evropskih zvaničnika optimistične, iza njih se krije upozorenje da država ozbiljno zaostaje u reformskim procesima i gubi poziciju predvodnika u regionu.

Bajramspahić smatra da posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen ima veliki značaj za čitav Zapadni Balkan jer doprinosi jačanju političkih i ekonomskih veza sa Briselom, ali upozorava da se u Crnoj Gori „produbljuje jaz između forme i suštine“.

– Naša država ne koristi dovoljno priliku da dostigne ekonomsku, socijalnu i institucionalnu konvergenciju sa EU. Zaostajemo u oblasti zaštite životne sredine, obrazovanja, ekonomije i infrastrukture. Pravi posao i dalje čeka da bude obavljen i ne može biti zamaskiran ispraznim frazama – naglasila je ona.

Podsjetila je da je posjeta fon der Lajen bila praćena konkretnom finansijskom podrškom u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Evropska komisija, kako je kazala, odobrila je sredstva za Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, ali je Crna Gora – iako najbliža članstvu – povukla najmanje novca.

– Albanija će dobiti 99,3 miliona eura, od čega će 46,2 miliona biti uplaćeno direktno u državni budžet. Crna Gora će primiti svega 8,1 milion eura, uključujući 3,8 miliona budžetske podrške, dok će ostatak biti usmjeren na infrastrukturne projekte preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Sjeverna Makedonija će, pak, dobiti 16 miliona eura, od čega 7,4 miliona ide direktno u njen budžet – precizirala je Bajramspahić.

Ukupan iznos koji su povukle Crna Gora i Sjeverna Makedonija iznosi 18,3, odnosno 25 miliona eura, što je, kako kaže, „do pet puta manje od iznosa koji dobija Albanija“.

Govoreći o izjavama fon der Lajen tokom boravka u Podgorici, Bajramspahić je istakla da su poruke bile ohrabrujuće, ali uz „određenu dozu opreza“. Posebno je naglasila rečenicu predsjednice EK da „Evropa vidi volju Crne Gore da ponovo bude predvodnik regiona u reformama“.

– Upravo ta izjava potvrđuje ono što već znamo – da Crna Gora u mnogim oblastima gubi poziciju lidera i da zaostaje u suštinskim reformama – ocijenila je ona.

Prema riječima Bajramspahić, evropske pohvale treba razumjeti kao motivacione, a ne kao potvrdu napretka.

– Impresioniranost rezultatima bila je ispoljena i tokom posjeta našim susjedima, koji imaju i veće probleme od naših. To jasno pokazuje da kurtoazne izjave ne odražavaju realno stanje – rekla je.

Ona je dodala da se smanjuje podrška građana članstvu u EU jer ne vide konkretne pomake u svakodnevnom životu.

– Građani ne razumiju kako možemo napredovati u pregovorima ako država stagnira. To stvara razočaranje i povećava raskorak između obećanja o evropskom snu i stvarnosti – naglasila je Bajramspahić.

Govoreći o samim pregovorima, aktivistkinja je istakla da Crna Gora još nije dobila potvrdu od EU o početku izrade Ugovora o pristupanju.

– Državni interes mora biti da se to dogodi što prije, i u tom smislu svi društveni akteri treba da se zalažu da Radna grupa EU počne sa radom tokom tekućeg danskog predsjedavanja – poručila je.

Bajramspahić je upozorila da Crna Gora ponovo trči „utrku s vremenom“ kada je riječ o zatvaranju pregovaračkih poglavlja.

– Ostalo je oko dva mjeseca da se ispuni cilj Vlade o zatvaranju pet ili šest poglavlja do kraja godine. Trenutno postoje pozitivne vijesti samo za jedno poglavlje, gdje su ispunjene tehničke obaveze. Radi se o poglavljima 3, 4, 6, 11, 13 i 31 – od kojih je posljednje blokirano zbog sporova sa Hrvatskom. Ako bi sva bila zatvorena, ostalo bi još 20 poglavlja za narednu godinu, što je ogroman izazov za naše administrativne kapacitete – kazala je ona.

Uprkos brojnim izazovima, smatra da Crna Gora još ima šansu, ali da se mora promijeniti pristup.

– Vlast se previše fokusira na formu, umjesto da strateški iskoristi priliku za članstvo. Bez suštinskih reformi, čak i kao članica EU, Crna Gora bi u mnogim oblastima ostala decenijama iza evropskih zemalja – zaključila je Bajramspahić, dodajući da će se jasnija slika o napretku dobiti nakon objave godišnjeg izvještaja Evropske komisije, planiranog za 4. novembar.