Izbor predsjednika Vrhovnog suda u Crnoj Gori mogao bi predstavljati početak rješavanja dugogodišnjeg problema politizacije pravosuđa, ističe građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić. Ona upozorava da će decembar 2024. godine, kao krajnji rok za izbor predsjednika, biti test za institucionalnu nezavisnost i transparentnost crnogorskog pravosuđa.
Iako postoji bojazan od političkog upliva na konačnu odluku, Bajramspahić smatra da će ovaj aspekt ostati u drugom planu u odnosu na hitnost i značaj reformi.
– Današnje sudstvo suočava se s ozbiljnim izazovima, među kojima su prisustvo političkih uticaja na presude, status quo koji pogoduje vrhovnim sudijama i višegodišnji problemi u upravljanju sudskom granom vlasti – navodi ona.
Godina 2023. obilježila je reformsku agendu Vlade Crne Gore, u kojoj je istaknuto da zemlja ostvaruje “ograničeni napredak u oblasti pravosuđa”. Iako su neki ključni koraci poduzeti, kao što su izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Bajramspahić ocjenjuje da predstoji mnogo rada na terenu.
– Javni interes nalaže da Crna Gora uspostavi ozbiljnu sudsku granu vlasti koja neće podlijegati pritiscima politike ili drugih vanjskih uticaja – dodaje ona.
Pored političkih pritisaka, ključni izazovi ostaju odgovornost i ozbiljnost sudske grane vlasti. Neizbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda kroz čak deset neuspjelih konkursa dodatno potkopava povjerenje građana u pravosudni sistem. Bajramspahić naglašava da se uz kvalitetno kadrovsko rješenje sudstvo može postaviti na mjesto koje zaslužuje i igrati ključnu ulogu u procesu evropskih integracija.
Predstojeći izbor novog predsjednika Vrhovnog suda predstavlja kritičan trenutak za crnogorsko sudstvo i njegovu ulogu u demokratskom razvoju zemlje. Očekivanja su velika, a izazovi brojni.
– Osigurati dignitet i autoritet sudske grane vlasti, nezavisne od političkih upliva, javnog mnjenja i drugih uticaja, ključni je zadatak koji Crna Gora mora ispuniti -zaključuje Bajramspahić.
Komentariši