Iako je usvajanje zakona o vladi jedno od dugo najavljivanih obećanja izvršne vlasti, taj akt i dalje nije stigao na dnevni red sjednica kabineta premijera Milojka Spajića. Umjesto odlučivanja i formalnog upućivanja parlamentu, inovirani nacrt zakona trenutno “putuje” po Vladinim hodnicima – od Ministarstva javne uprave do Generalnog sekretarijata, dok iz oba resora izostaju odgovori o konkretnim koracima i rokovima.

Izvori “Vijesti” iz izvršne vlasti nezvanično tvrde da je Generalnom sekretarijatu Vlade dostavljen inovirani nacrt dokumenta, sa zadatkom davanja mišljenja. Međutim, iz Generalnog sekretarijata juče nije stigao odgovor kada im je tačno nacrt predat, niti da li su već dostavili ocjenu o njegovoj sadržini. Slično ćutanje dolazi i iz Ministarstva javne uprave, koje je formalno zaduženo za izradu ovog propisa – bez odgovora su ostali i upiti o terminu kada će dokument biti utvrđen na Vladi, da li i kada ide u Skupštinu, te zbog čega se prolongira njegovo usvajanje.

Pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić ne vjeruje da je riječ o tehničkim, već isključivo političkim razlozima za kašnjenje.

– Držim da je ključni problem čekanja i zastoja s procedurom – nedostatak političke volje i neprepoznavanje političkog interesa. Samo pritisak – bilo javnosti, bilo EU partnera, može dovesti do usvajanja jednog ovakvog zakona – ocijenio je Marić za “Vijesti”.

Kočnica partijskih dogovora

Prema njegovim riječima, usvajanje zakona o vladi bi značilo ograničenje samovolje u koalicionim dogovorima, uključujući i važno pitanje poput definisanja maksimalnog broja resora u Vladi. Upravo zato, Marić smatra da taj propis među partijama nije poželjan:

– Zakon bi donekle ograničio samovolju partija u koalicionim dogovorima, a s obzirom na to da uključuje i pitanje mogućeg maksimalnog broja resora u Vladi, može se zaključiti da on generalno nije poželjan akt među partijama – rekao je Marić.

On podsjeća da je još ranije ukazivao na potrebu da se zakon o vladi donosi istovremeno sa zakonom o parlamentu:

– Ranije sam isticao da je, zbog specifičnosti Ustava, trebalo raditi paralelno na zakonu o vladi i zakonu o parlamentu, i da samo tako možemo dobiti punu kontrolnu ulogu Skupštine i jasno utvrđenu odgovornost Vlade – kazao je Marić, dodajući da je na tu potrebu posredno ukazala i Venecijanska komisija.

Venecijanska komisija traži odgovornost cijele Vlade

Ministarstvo javne uprave uputilo je 22. aprila inovirani nacrt Venecijanskoj komisiji, nakon što je prethodna verzija bila predmet njihove analize 2023. godine. Dokument se razmatrao i u Evropskoj komisiji. Venecijanska komisija je ocijenila da inovirani tekst predstavlja napredak u nekim segmentima, ali da postoje ozbiljni nedostaci, uključujući i pitanje odgovornosti Vlade prema Skupštini.

– Venecijanci su upozorili da je u inoviranom nacrtu izostavljena odredba o odgovornosti cijele Vlade prema Skupštini. Iako Ustav ne sadrži posebne odredbe o odgovornosti izvršne vlasti prema parlamentu, ovlašćenje Skupštine da bira i razrješava dužnosti predsjednika Vlade i članove Vlade podrazumijeva da je cijela izvršna vlast politički odgovorna pred Skupštinom – navedeno je u mišljenju.

Komisija je podsjetila da u savremenim parlamentarnim demokratijama skupštine ispunjavaju svoju ulogu kroz predstavljanje, zakonodavstvo i nadzor.

– Odgovornost Vlade prema Skupštini temelji se manje na principu podjele vlasti, a više na principu odgovorne vlade, koji zahtijeva da ona politički odgovara za svoje odluke izabranim predstavnicima u parlamentu – piše u mišljenju.

Fleksibilniji broj ministarstava – ali bez jasnog lanca komande

Komisija je pohvalila izmjene koje se odnose na ograničenje broja ministarstava i strukturu izvršne vlasti, uz napomenu da je preporuka u tom dijelu ispoštovana. U prethodnoj verziji broj ministarstava bio je ograničen na 15, uključujući sedam osnovnih, što je moglo narušiti ravnotežu između zakonodavne i izvršne vlasti.

U revidiranom nacrtu, član 8 predviđa gornju granicu od 20 ministarstava, od kojih dva mogu biti bez portfelja, što Komisija vidi kao veću fleksibilnost u organizaciji Vlade.

Međutim, Venecijanska komisija izražava zabrinutost zbog toga što prvi potpredsjednik Vlade ne može automatski preuzeti dužnosti premijera u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

– Komisija traži preciziranje procedura za zamjenu premijera, ukoliko prvi potpredsjednik Vlade nije u mogućnosti da preuzme tu funkciju. Preporučuje se da tada dužnost premijera privremeno obavlja potpredsjednik Vlade koji je najduže na funkciji ili je najstariji po godinama – istaknuto je u mišljenju.

Zakon o vladi i dalje u planu – bez plana

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević iz Pokreta Evropa sad kazala je krajem juna da se zakoni o vladi i Skupštini moraju usvajati zajedno, u “paketu”, jer su podjednako važni za funkcionisanje sistema.

– Zakon o vladi jedan je od ključnih okvira na osnovu kojih Vlada treba da funkcioniše, ali isto tako smatram da bi bilo potpuno pogrešno da prvo usvojimo zakon o vladi, a da nemamo spreman zakon o Skupštini. Njih treba usvajati zajedno, u isto vrijeme. Vjerujem da je urađen dobar posao, i to su bile preporuke Venecijanske komisije – poručila je Gorčević.

Crna Gora je i dalje među rijetkim državama regiona koje nemaju zakon o vladi. Radna grupa za pripremu nacrta formirana je u Ministarstvu javne uprave još u junu 2022. godine. Ipak, uprkos konstantnim preporukama domaćih i stranih eksperata da je donošenje tog zakona nužno za uspostavljanje jasne hijerarhije, odgovornosti i transparentnosti, čini se da njegov put do usvajanja još uvijek nema jasno trasiranu rutu – jer političke volje, kako kaže Marić, i dalje nema.