U trenutku kada se evropski put Crne Gore približava završnoj fazi, iz Brisela i Podgorice stižu poruke da bi naredni mjeseci mogli biti presudni za dinamiku pristupanja. Dok Evropska unija priprema institucionalni okvir za izradu pristupnog ugovora, crnogorski zvaničnici i analitičari poručuju da se ulazi u najosjetljiviju i najvažniju fazu pregovora do sada.

U tom kontekstu, glavni pregovarač Crne Gore s Evropskom unijom Predrag Zenović navodi da se očekuje da radna grupa za izradu ugovora o pristupanju bude formalizovana “u narednim sedmicama”, dok iz Savjeta EU poručuju da bi Kipar, kao aktuelni predsjedavajući, mogao odmah da pokrene proces pisanja samog sporazuma.

Iz Savjeta EU ističu da je kiparsko predsjedavanje “prilično ambiciozno” i da se očekuje hitan početak rada, uz prioritet tehničkih prilagođavanja pravne tekovine EU, nakon čega bi uslijedila izrada ugovora o pristupanju. Od 1. jula predsjedavanje preuzima Irska, što dodatno utiče na dinamiku rada.

Međutim, iz istog izvora naglašavaju da nijesu u mogućnosti da preciziraju kada bi tačno izrada ugovora mogla početi niti kada bi mogla biti završena, jer se radi o izuzetno složenom procesu.

Kako navode, radnom grupom predsjedava država koja trenutno vodi Savjet EU, a njen sastav zavisi isključivo od odluka država članica. Postoji mogućnost da u njoj učestvuju isti eksperti koji rade u okviru Radne grupe za proširenje (COELA), ali to nije obavezujuće.

U Savjetu EU dodatno objašnjavaju da će se rad odvijati pod okriljem COREPER-a, uz blisku koordinaciju sa COELA-om, kako bi se obezbijedila pravno-tehnička usklađenost cijelog procesa.

Zenović: “Plan zahtjevan, ali ostvariv”

Predrag Zenović ističe da je plan da se sva pregovaračka poglavlja zatvore do kraja godine “zahtjevan, ali ostvariv”. On navodi da iskustva prethodnih proširenja, kao i činjenica da je Crna Gora već zatvorila 14 poglavlja, predstavljaju solidnu osnovu za završnu fazu.

Prema njegovim riječima, radna grupa će imati zadatak da već zatvorena poglavlja pretoči u jedinstven pravni tekst, uz anekse i tehničke dodatke koji će definisati način funkcionisanja Crne Gore unutar EU.

Zenović naglašava da je cilj da se paralelno sa zatvaranjem poglavlja već pripremaju politički i institucionalni elementi ugovora, kako bi se izbjegla kašnjenja u završnoj fazi.

On podsjeća da se radi o prvom pristupnom ugovoru nakon 13 godina, što dodatno povećava njegovu složenost i političku težinu.

Takođe ističe da bi sporazum o pristupanju definisao kako država funkcioniše unutar sistema EU, koje obaveze preuzima i na koji način se integriše u zajedničke politike.

– Upravo zato je potrebna puna institucionalna zrelost i besprekorna koordinacija svih aktera – poručuje Zenović.

On dodaje da su države članice jednoglasno podržale formiranje radne grupe, što, kako kaže, predstavlja snažan politički signal da Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovora.

Pantelić: Francuska, izbori i rokovi koji diktiraju proces

Novinar Željko Pantelić daje jednu od najdetaljnijih političkih analiza trenutnog trenutka, ističući da je odluka EU da formira radnu grupu u prvoj polovini godine bila ključna za očuvanje realne šanse da Crna Gora postane članica do kraja 2028. ili početka 2029. godine.

On ocjenjuje da je formiranje radne grupe bio i test za Francusku – da li će Pariz ostati pri stavu da podrži završetak procesa nakon zatvaranja 15 poglavlja, po modelu koji je ranije primijenjen u slučaju Hrvatske.

Pantelić naglašava da je za Crnu Goru od presudne važnosti da zatvori sva poglavlja i potpiše sporazum o pristupanju prije promjene vlasti u Francuskoj, kako proces ne bi zavisio od političkih okolnosti u Jelisejskoj palati.

Prema njegovim riječima, radna grupa bi mogla biti formirana u narednih nekoliko sedmica, a sam proces izrade ugovora, ako se uzme hrvatski model, mogao bi trajati oko deset mjeseci.

Ipak, on ne isključuje mogućnost ubrzanja procesa, s obzirom na, kako kaže, “volju i želju institucija EU da se posao završi prije izbora u Francuskoj”, koji su planirani za proljeće 2027. godine.

Pantelić navodi da bi, u optimističnom scenariju, sporazum mogao biti spreman za potpisivanje u martu ili aprilu naredne godine, nakon čega bi bio upućen državama članicama na ratifikaciju.

On posebno naglašava da je ključno da Crna Gora završi proces prije nego što Francuska dobije novog predsjednika.

U tom kontekstu navodi da bi potencijalni ulazak Žordana Bardele, lidera krajnje desnice, u Jelisejsku palatu kao predsjednika predstavljao faktor rizika za nastavak procesa.

Istovremeno, Pantelić ocjenjuje da bi eventualni ulazak Eduara Filipa u ozbiljnu trku i prolazak u drugi krug mogao uticati pozitivno na dinamiku, dok bi aktuelni predsjednik Emanuel Makron bio “najstabilnije rješenje” za evropski put Crne Gore.

Međutim, on upozorava da se Crna Gora ne smije oslanjati na političke scenarije u Francuskoj, već mora završiti svoj dio posla bez odlaganja.

Pantelić dodatno ukazuje i na političke odnose unutar Crne Gore, ocjenjujući da se u ovom trenutku može primijetiti nervoza kod pojedinih aktera.

Prema njegovim riječima, nije jasno “ko je nervozniji” – Demokratska partija socijalista ili političke strukture koje, kako tvrdi, djeluju u skladu sa interesima režima Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

On navodi da se od Milana Kneževića očekivalo da pokuša da uspori proces, dok je, kako kaže, “prilično veliko razočarenje” ponašanje dijela DPS-a.

Pantelić tvrdi da u vrhu DPS-a postoji svijest o tome koliko je Crna Gora blizu članstva, ali da njihovo djelovanje u posljednjim mjesecima pokazuje da im je važnija politička budućnost stranke nego državni interes.

On, međutim, dodaje da je to legitiman politički stav, ali da je problem u tome što se istovremeno javno zastupa suprotna poruka.

– Licemjerno je govoriti da je interes države prioritet, a istovremeno otežavati proces u završnoj fazi – poručuje Pantelić.

EU okvir, Šarec i Satler

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec ocjenjuje da je teško očekivati da Podgorica ove godine zatvori sva poglavlja, posebno imajući u vidu političke tenzije i usvajanje spornih zakonskih rješenja.

On, međutim, smatra da eventualno kašnjenje ne mora automatski značiti pomjeranje roka za članstvo.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler poručuje da bi u oktobru i novembru mogla biti jasnija slika o tome koliko je realno zatvoriti sva poglavlja do kraja godine.

On ocjenjuje da je odluka o formiranju radne grupe veliki korak koji efektivno pokreće “sat za naredno proširenje”, nakon 13 godina zastoja.

Satler dodaje da će novi pristupni ugovor vjerovatno sadržati posebne klauzule, prelazne periode i zaštitne mehanizme, te da će se razlikovati od hrvatskog modela.

Tehnički i politički okvir

U dokumentima EU naglašava se da je proširenje geostrateški prioritet, ali i da Unija mora paralelno sprovesti unutrašnje reforme kako bi bila spremna za nove članice.

Crna Gora je, prema zvaničnim podacima, otvorila sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila 14 od ukupno 33.

U slučaju Hrvatske, proces izrade ugovora počeo je 2009. godine, a članstvo je ostvareno 2013, što se često uzima kao referentni model.

Na kraju, u Briselu i Podgorici dominira ocjena da se proces nalazi u završnoj fazi, ali da će tempo zavisiti od kombinacije političke volje, tehničke spremnosti i unutrašnjih reformi u Crnoj Gori i EU.