Skupština Glavnog grada nije usvojila izvještaj o radu gradonačelnika, organa uprave, stručnih i posebnih službi za prošlu godinu. Protiv izvještaja glasao je 31 odbornik, dok su ga podržala 24 odbornika. Protiv su bili odbornici DPS-a, SEP-a, Evropskog saveza, GP URA, Preokreta i DNP-a.

Bez potrebne podrške ostao je i izvještaj o radu Vodovoda za prošlu godinu, koji potpisuje direktor Aleksandar Nišavić, a odnos glasova bio je isti kao i prilikom odlučivanja o izvještaju gradonačelnika Saše Mujovića. Izvještaji ostalih gradskih preduzeća i ustanova dobili su podršku odbornika.

Skupština nije podržala ni Program uređenja prostora sa programom urbane sanacije za ovu godinu, kao ni izvještaj o sprovođenju Strateškog plana za prošlu godinu. Odbijena je i inicijativa DPS-a kojom je traženo stavljanje van snage odluke o razmjeni zemljišta za potrebe izgradnje kamenoloma u Kučima.

Istovremeno, zanimljivo glasanje održano je o programu rada Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, na čijem je čelu Bajko Vučićević. Za taj program nijedan odbornik nije glasao protiv – dio ih je bio za, dok su ostali bili uzdržani.

Nije prihvaćena ni inicijativa SEP-a za smjenu Savjeta NB „Radosav Ljumović“. Sa druge strane, usvojene su obje inicijative Preokreta koje se odnose na izmjene poslovnika Skupštine i formiranje komisije za praćenje realizacije Odluke o mjesnim zajednicama. Podršku je dobila i inicijativa Evropskog saveza za formiranje komisije koja bi pratila realizaciju projekta Velje Brdo.

Sjednica Skupštine Glavnog grada trajala je više od 15 sati, a tokom rasprave otvoren je veliki broj pitanja koja se odnose na strateške projekte, poslovanje gradskih preduzeća, budžet, infrastrukturu i odluke prethodne i aktuelne gradske vlasti.

Polemika o Veljem Brdu i komisiji za praćenje projekta

Govoreći o projektu Velje Brdo, odbornik SD-a Miloš Đuričković ocijenio je da u istoriji države nije bilo projekta koji je, kako je naveo, bio manje transparentan. Podsjetio je da je projekat najavljen 2024. godine, u vrijeme izborne kampanje, uz obećanja da će građani tokom ove godine rješavati stambene potrebe.

Đuričković je ukazao na, kako je rekao, brojne kontradiktornosti u vezi sa projektom i posebno kritikovao tender vrijedan 30 miliona eura za izgradnju puta. Ocijenio je da je riječ o bulevaru koji povezuje „nigdje sa nigdje“.

Petar Rašković iz PES-a ocijenio je da je odluka o formiranju komisije pokušaj političke šarade. Prema njegovim riječima, predloženi sastav komisije ostavlja utisak da se mjesta obezbjeđuju za određene NVO aktiviste kako bi se, kako je rekao, organizovao „politički karneval“ uoči parlamentarnih i lokalnih izbora.

Odbornik DNP-a Vladimir Bulatović najavio je da će podržati formiranje komisije.

Odluka o razmjeni zemljišta za kamenolom izazvala oštre sukobe

Jedna od najdužih rasprava vođena je o odluci kojom je omogućena razmjena zemljišta za potrebe izgradnje kamenoloma u Kučima. DPS je tražio da se odluka stavi van snage, dok su predstavnici vlasti branili projekat i njegovu ekonomsku opravdanost.

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac kazao je da je sporna razmjena zemljišta između Glavnog grada i Radenka Mijovića. Prema njegovim riječima, stanovnici Kuča ne žele kamenolom jer bi, kako tvrdi, bio ugrožen put, a postojali bi i problemi sa vodosnabdijevanjem. Klikovac je naveo i da smatra da Glavni grad ima sopstvene parcele na kojima bi takav objekat mogao biti izgrađen.

On je kazao da je, prema informacijama koje su dobili, usmenim dogovorom ugovorena parcela između Mijovića i Radoša Zečevića, koji su rođaci. Dodao je da postoji i pisana inicijativa koju je potpisala tadašnja gradonačelnica Olivera Injac, ali da taj dokument, kako tvrdi, odbornici nikada nijesu dobili.

Klikovac je naveo da je Mijović iza Delte dobio 3.000 kvadrata zemljišta na kojem će graditi zgradu. Ocijenio je da je riječ o načinu da neko, odlukom Skupštine Glavnog grada, „preko noći postane milioner“. Ponovio je da je Glavni grad imao druge parcele za kamenolom, kao i da je vrijednost zemljišta iza Delte značajno porasla.

Zbog svega toga, Klikovac je rekao da je podnijeta krivična prijava i pozvao odbornike da podrže stavljanje odluke van snage. Poručio je da će, prema njegovoj ocjeni, svako ko ne podrži takvu odluku biti učesnik u sumnjivim radnjama.

Odbornik Nove Mitar Šušić odgovorio je da eventualno stavljanje odluke van snage ne bi proizvelo pravno dejstvo. DPS je optužio za političku platformu čiji je cilj blaćenje funkcionera vlasti i zatražio da se precizira koji je propis prekršen.

Šušić je Klikovcu zamjerio i kontradiktornost u izjavama o ulozi Zečevića, navodeći da je prvo tvrdio da on odluku donosi samostalno, a zatim da je postupao po nečijem uputstvu. Kazao je da je čitav sistem bio uključen i da je dao pristanak.

Prema njegovim riječima, preduzeće Putevi trenutno prioritetno kupuje kamen od Bemaksa, dok bi sopstveni kamenolom građanima mogao donijeti uštedu od milion eura. Šušić je naveo da pravni osnov za kamenolom postoji u Zakonu o rudarstvu, kao i da je Prostornim planom na toj lokaciji predviđen takav projekat.

Odbornik DPS-a Stefan Ćulafić kazao je, međutim, da projekat ne prate potrebni elaborati. Naveo je da u Osnovnom državnom tužilaštvu postoje dvije krivične prijave povezane sa slučajem i zatražio da se u skupštinskoj arhivi pronađe dokument sa 465 pitanja koja se odnose na aferu „kamenolom“.

Prema njegovim riječima, taj dokument nikada nije objavljen, a među pitanjima su ona koja se odnose na način utvrđivanja vrijednosti zemljišta, postojanje hidroloških i geoloških elaborata i osnov na kojem je utvrđeno da je razmjena zemljišta u javnom interesu. Ćulafić tvrdi da na ta pitanja nije dobijen odgovor.

On je kazao da krivične prijave nijesu odbačene i da su izjave već prikupljene, poručujući da će biti zanimljivo vidjeti dalji razvoj slučaja.

Ćulafić je naveo i podatke o ulaganjima Puteva, kazavši da je u Lijevu Rijeku uloženo dva miliona eura, u Lješkopolje milion, u Zlaticu i Zagorič milion i po, u Ljubović 4.000 eura, a u Staru varoš 530 eura.

Gradonačelnik Saša Mujović odgovorio je da je novac za Lijevu Rijeku bio opredijeljen prije njegovog stupanja na funkciju. Naveo je da je put do njegove kuće u tom kraju u takvom stanju da automobil ne može doći do nje. Kada je riječ o Staroj varoši, kazao je da je za taj dio posla nadležna Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, a ne Putevi.

„Putevi nijesu jedina tačka koja se bavi putnom infrastrukturom“, poručio je Mujović.

Šušić je ponovio tvrdnju da je namjera opozicije da se kreira afera, dok je predsjednik Skupštine Glavnog grada Srđan Perić kazao da će glasati isto kao i kada je odluka prvobitno donijeta. Perić je rekao da postoji mnogo sumnji, ali i da se ništa ne može zauvijek sakriti.

Ćulafić je odgovorio da nije riječ o kreiranju afere, već da afera već postoji i da je predmet pred Tužilaštvom.

Odbornica Nove Jelena Milošević kazala je da je tvrdnja o rodbinskim odnosima Mijovića i Zečevića jednaka tvrdnji da su odbornici Ćulafić i Klikovac u rodbinskim vezama sa advokatskom kancelarijom Milačić.

Šef kluba odbornika DNP-a Vladimir Bulatović objasnio je da je njegova partija podržala razmjenu zemljišta kako bi se ojačalo preduzeće Putevi. Priznao je da posao prate brojne glasine, ali je kazao da nema dokaz da je neko uzeo novac. Dodao je da svi koji imaju informacije o eventualnim nezakonitostima treba da ih prijave tužilaštvu i policiji.

Strateški plan: od 118 projekata realizovan manji broj

U nastavku sjednice raspravljalo se o izvještaju o sprovođenju Strateškog plana za prošlu godinu. Rukovoditeljka kabineta gradonačelnika Vesna Brajović, predstavljajući dokument za period od 2020. do 2025. godine, podsjetila je da je 2020. donijet ambiciozan plan sa 118 projekata.

Prema tom dokumentu, do 2025. godine trebalo je da bude završeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, dok je njegova izgradnja tada tek počela. Brajović je navela i niz drugih projekata čiji su rokovi bili ranije postavljeni.

Premijera u Gradskom pozorištu trebalo je da bude završena 2021. godine, dok je realizovana ove godine. Rok za završetak Bulevara Veljka Vlahovića bio je 2023, a projekat je završen u julu 2025. godine. Bulevar Vojislavljevića sa mostom trebalo je da bude završen 2023. godine, dok su prve aktivnosti na eksproprijaciji počele tek u martu 2025.

Istočna tribina Gradskog stadiona trebalo je da bude završena u decembru 2025. godine, ali je, kako je navela Brajović, građevinska dozvola dobijena, pa očekuje da će cilj biti ispunjen.

Planom je bila predviđena i izgradnja Dnevnog centra 27 plus u četvrtom kvartalu 2022. godine, ali za taj projekat, prema njenim riječima, nije zatečena ni potrebna dokumentacija. Među projektima koji nijesu realizovani navela je i Ulicu Branka Ćopića, rekonstrukciju Ulice slobode, gradsku bolnicu i Bulevar Save Kovačevića, koji je prema planu trebalo da bude završen 2023. godine.

Brajović je kazala i da je grad trebalo da dobije borilačku salu na Starom aerodromu, ali se od tog projekta odustalo zbog alternative – hale Venom. Navela je da je Venom izgrađen na gradskom zemljištu površine 1.400 kvadrata, a da ga je koristilo privatno lice.

Prema njenim riječima, veliki broj projekata postoji samo na papiru i nije ni započet, ali je naglasila da petogodišnji mandat i dvije godine vlasti nijesu isto i da je mnogo projekata realizovano upravo tokom dvije godine.

Šef kluba odbornika DPS-a Andrija Klikovac ocijenio je da je Strateški plan trebalo da brani menadžer, ali da Grad takvu funkciju nema. Zbog toga, kako je rekao, neće podržati izvještaj o radu gradonačelnika.

Miloš Đuričković je odgovorio da bivša vlast nije imala pet godina za realizaciju plana, već samo dvije. Prema njegovim podacima, od 118 projekata završena su 22 tokom prethodne vlasti, dok je aktuelna vlast realizovala šest. Ocijenio je da bi, da je bivša vlast ostala pet godina, bilo moguće realizovati između 80 i 90 odsto planiranih projekata.

Đuričković je kazao da je aktuelna vladajuća većina realizovala pet odsto plana i dodao da za nedostatak projektne dokumentacije nije ništa manje odgovorna ni administracija Olivere Injac.

Kao jedan od problema prepoznao je imovinsko-pravne sporove, ali je pitao zašto je Bulevar Vojislavljevića građen fazno, dok Zapadna obilaznica nije, i ocijenio da se sporovi koriste kao izgovor.

Brajović je odgovorila da joj nije bila namjera da kritikuje, već da objasni zbog čega su pojedini projekti ostali samo na papiru. Navela je da se neki od njih pojavljuju u strateškim dokumentima već deset do 15 godina, dok je kod Zapadne obilaznice problem tenderska procedura.

Odbornik SEP-a Ilija Mugoša ukazao je da je petogodišnji plan obuhvatao i opštinu Zeta, koja se u međuvremenu osamostalila. Kazao je da je aktivno samo deset odsto projekata i da neriješeni imovinski odnosi predstavljaju hronični problem Podgorice. Prema njegovim riječima, za eksproprijaciju je potrebno oko 100 miliona eura. Nije podržao mogućnost da Venom bude zamijenjen parkingom.

Novi Dnevni centar trebalo bi da počne da se gradi do kraja godine

Tokom rasprave o izvještajima javnih ustanova, odbornica SEP-a Jelena Knežević pohvalila je rad Dnevnog centra za djecu i omladinu sa teškoćama u razvoju, ali je postavila pitanje da li je kapacitet od 20 djece dovoljan i kakva je situacija sa izgradnjom novog objekta.

Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da ga je posjeta ustanovi na Starom aerodromu snažno pogodila i naveo da je za novi Dnevni centar 27 plus obezbijeđeno idejno rješenje.

Prema njegovim riječima, u izradi su učestvovali stručnjaci, a naredni koraci su projektovanje i izbor izvođača po žutom fidiku. Očekuje se da fizički radovi počnu do kraja godine.

Sekretar za socijalno staranje Stefan Vešović kazao je da je gradonačelnik učinio sve kako bi pronašao zemljište za izgradnju novog centra i ponovio da se početak radova očekuje do kraja godine. Direktorica Dnevnog centra Olga Rovčanin navela je da ustanova ima licencu za savjetovanje roditelja i da će budući objekat pružati usluge osobama do 27 godina, ali i starijima od 27.

Odbornik Preokreta Mirza Krnić ukazao je na izdatke Gradskog pozorišta, navodeći da je prošle godine za ugovore o djelu potrošeno 511.000 eura, dok je za prvih šest mjeseci ove godine izdvojeno 647.000 eura. Povećanje je, prema njegovim riječima, povezano sa radom na brojnim novim produkcijama, ali je apelovao da, ukoliko postoji stvarna potreba za tim angažmanima, ljudi budu zaposleni na ugovore o radu.

Biblioteka, zapošljavanja i pitanje promjene naziva

Andrija Klikovac je, govoreći o izvještaju o radu NB „Radosav Ljumović“, kazao da očekuje da neće dobiti podršku parlamenta i poručio da neće biti većine za promjenu naziva biblioteke.

Posebno je govorio o broju zaposlenih. Naveo je da je ranije bilo saopšteno da je zaposleno šest osoba, dok prema njegovim informacijama taj broj iznosi 15 ili 16. Ukazao je i na zatvoreni objekat u Bloku pet, navodeći da se on ne otvara dok broj zaposlenih raste.

Direktorica biblioteke Slavica Ilinčić odgovorila je da je za vrijeme kada je DPS bio na čelu biblioteke u nepune dvije godine bilo 20 novozaposlenih. Navela je da su tada zapošljavani arhitekte i politikolozi kako bi se, prema njenim riječima, održao politički kružok.

Odbornik SD-a Miloš Mašković ukazao je na razliku u prikazanim budžetskim podacima. Naveo je da je budžetom bilo predviđeno 960.000 eura, dok je u izvještaju prikazano 911.000 eura, odnosno 48.000 manje. Ocijenio je da je zbog toga izvještaj diskvalifikovan i zatražio odgovor o tome šta se dogodilo sa razlikom.

Predsjednik Skupštine Glavnog grada Srđan Perić pitao je i da li su u Gradskom pozorištu razdvojene funkcije umjetničkog i poslovnog direktora. Direktorica Sandra Vujović odgovorila je da su funkcije prema statutu odvojene, ali da postoji odredba prema kojoj, ukoliko izvršni direktor dolazi iz umjetničke branše, nije obavezno birati umjetničkog direktora.

Božović: Ako sam mijenjao statut zbog sebe, podnosim ostavku

Rasprava o izvještajima gradskih preduzeća otvorila je i pitanje zakonitosti mandata direktora Deponije Aleksandra Božovića.

Odbornica DPS-a Ksenija Aranitović navela je da je Inspekcija rada 14. maja 2024. godine utvrdila da Božović nema potrebno radno iskustvo za funkciju direktora. Prema njenim riječima, inspekcija je problematizovala i zakonitost zaposlenja njegovog pomoćnika.

Aranitović je upozorila gradonačelnika da osoba koja je potpisala završni račun gotovo tri godine, kako je navela, nezakonito obavlja funkciju i postavila pitanje ko će snositi odgovornost za višemilionske ugovore, tendere, poslove i zapošljavanja.

Božović je odgovorio da Deponija nije mijenjala statut, već da ga je zatekao. Kazao je da je na osnovu tog statuta raspisan konkurs, da je izabran za direktora i zasnovao radni odnos u punom mandatu.

Poručio je da, ukoliko se utvrdi da je on mijenjao statut kako bi sebi omogućio zaposlenje, podnosi ostavku.

Odbornica DPS-a Ana Krivokapić navela je da je statut iz 2021. godine propisivao pet godina iskustva na poslovima rukovođenja. Prema njenim riječima, izmjene statuta iz 2025. godine trebalo je da se odnose samo na zarade odbora direktora, ali je izmijenjen i član koji se odnosi na uslove za izbor direktora.

Krivokapić je ocijenila da su time Skupština, građani i uprava Glavnog grada dovedeni u zabludu, kao i da je prekršena službena dužnost i Zakon o lokalnoj samoupravi.

Božović je ponovio da statut nikada nije mijenjao kako bi dobio posao. Naveo je da je konkurs održan 2024. godine, dok su izmjene statuta uslijedile 2025. godine po nalogu Glavnog grada. Dodao je da smatra da je inspekcija pogriješila i da je zbog toga uložena žalba.

Šef kluba Demokrata Mitar Paunović poručio je da treba sačekati odluku nadležnog organa.

Zelenilo dobija poseban budžet za centar Podgorice

Odbornik DPS-a Adi Jakupović govorio je o zaštiti zelenila u centru grada i podsjetio na proteste održane tokom prethodne godine. Ukazao je i na činjenicu da je centar u međuvremenu ostao bez javne česme.

Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić najavila je da će preduzeće Zelenilo dobiti poseban budžet namijenjen centru grada. Gradonačelnik Mujović najavio je i konkurs za dodatno ozelenjavanje Ulice Slobode.

Predsjednik Skupštine Srđan Perić podsjetio je na akciju sadnje u kojoj je učestvovao, navodeći da je tada problem predstavljalo navodnjavanje. Kazao je da je postojala mogućnost da se sadnja organizuje na način da ulazi preuzmu obavezu zalivanja, što bi moglo predstavljati vezu sa mjesnim zajednicama i doprinijeti njihovom aktiviranju.

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac ocijenio je da je svaki podatak u izvještaju o radu Puteva netačan i da predstavlja ozbiljnu računovodstvenu grešku. Milena Jovović iz DPS-a govorila je o izvještaju Zelenila, navodeći da je Podgorica među najzelenijim gradovima Evrope, ali da taj status nije zagarantovan ukoliko se nastavi sa sječom stabala i smanjenjem zelenih površina.

Ona je ukazala na povećanje rashoda sa 394.000 eura na više od milion eura.

Direktor Zelenila Nemanja Gajović kazao je da Podgorica može i mora biti bolje održavana i naglasio da je protiv sječe stabala, osim u slučajevima kada je ona neophodna.

Vodovod: spor oko cijene vode i gubitaka na mreži

Mirza Krnić je ocijenio da su prihodi Vodovoda povećani zbog skuplje vode i da je loše poslovanje preduzeća, kako tvrdi, prevaljeno na građane.

Predsjednik Skupštine Srđan Perić naveo je da su vanredni rashodi iznosili 2,8 miliona eura, iako je bilo planirano 700.000, dok su gubici prema podacima Vodovoda 51,8 odsto. Perić je, međutim, kazao da smatra da oni iznose 55 odsto.

Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić odgovorio je da su prihodi prošle godine povećani zbog uvećanja cijene vode, ali je najavio da će cijena vode biti smanjena tokom ove i naredne godine.

Negirao je podatak o gubicima od 55 odsto i objasnio da se na izvorištu nalazi mjerač protoka koji pumpa vodu prema Danilovgradu, ali da taj podatak nije uključen u izvještaj.

Ilija Mugoša je pitao koliko je Vodovod koštala subvencija za 3.833 građana, dok je od direktora Deponije zatražio odgovor da li je postojala dozvola za deponovanje opasnog otpada, poput automobilskih guma.

Ukazao je i da Čistoća ima 5,2 miliona eura nenaplaćenih potraživanja. Dodao je da bi, kada se tome dodaju druga nenaplaćena potraživanja, ukupan iznos mogao preći deset miliona eura, odnosno približiti se cifri od 20 miliona kada se uračunaju i potraživanja ostalih preduzeća.

Aleksandar Božović kazao je da su automobilske gume inertan, odnosno bezopasan otpad.

Direktor Čistoće Denis Hot naveo je da je tokom njegovog mandata naplaćeno više od tri miliona eura i da dugovanja i potraživanja ne rastu iz godine u godinu. Objasnio je da je veliki broj firmi otišao u stečaj i da od njih dugovanja neće moći biti naplaćena.

DNP neće podržati izvještaj Vodovoda zbog projekta u Botunu

Odbornica DNP-a Ivana Mašković najavila je da njena partija neće podržati izvještaj o radu Vodovoda zbog dijela koji se odnosi na izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Navela je da je bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković potpisao ugovor o izgradnji, a da je nova vlast nastavila realizaciju projekta bez provjere eventualne korupcije. Prema njenim riječima, sve je to urađeno uz direktnu podršku direktora Aleksandra Nišavića.

Nišavić je kazao da mu je žao što DNP neće podržati izvještaj i dodao da je svako zainteresovan mogao da pogleda ugovor o izgradnji postrojenja, ali da takvog interesovanja nije bilo.

Odbornik PES-a Goran Mašković ocijenio je da je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda najvažniji projekat i naveo da je postignut dogovor sa mještanima Botuna i da se projekat realizuje.

Tamara Čvorović iz PES-a rekla je da nije tačno da je gradonačelnik tvrdio da Botun nije adekvatno mjesto za izgradnju postrojenja. Ivana Mašković je, međutim, navela da je gradonačelnik u januaru 2025. godine, tokom posjete Zeti, rekao da je shvatio da Botun nije adekvatna lokacija.

Odbornik PES-a Stevan Kandić naglasio je da grad čine ljudi, ali i preduzeća i ustanove koje organizuju život građana. Naveo je da je Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice tokom prethodne godine pripremila 63 projekta.

Ilija Mugoša je ukazao da se u izvještaju Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice ne pominje projekat Veljeg Brda, koji bi, prema njegovim riječima, mogao uticati na ekosistem glavnog grada. Dodao je da je to preduzeće tokom jedne godine imalo tri direktora, da polovina sistematizovanih radnih mjesta nije popunjena i da mu treba posvetiti veću pažnju.

Zečević: Kamenolom neće početi da radi bez odobrenja struke

Odbornik DPS-a Vladan Arsović pitao je Radoša Zečevića na osnovu čega je izabrana parcela za kamenolom u Kučima i tvrdio da bi Zečević, kao ministar, trebalo da dokaže da razmjena nije urađena na štetu građana.

Arsović je pitao i o sudskim sporovima u Vodovodu, rashodu od 1,8 miliona eura koji se odnosi na Tuzi, načinu obračuna potisnute vode i stavu Vodovoda prema projektu Veljeg Brda.

Zečević je odgovorio da su Putevima potrebni kamenolom i sopstveni resursi. Naveo je da su dobili nekoliko ponuda, obišli četiri ili pet lokacija i zaključili da je lokacija u Kučima najbolja.

Kazao je da je razmjena izvršena, ali da Putevi još nijesu počeli radove jer ne žele da izazovu novu situaciju poput one u Botunu. Naglasio je da na toj lokaciji neće raditi dok Agencija za zaštitu životne sredine ne izda odobrenje i da, bez odobrenja, neće biti ni koncesije.

Gradonačelnik Mujović rekao je da je pitanje kamenoloma pokrenuto tokom mandata Olivere Injac, za koju smatra da je veoma oprezna i da zna šta radi i šta potpisuje.

Mujović je stao u odbranu Zečevića, navodeći da je tokom njegovog mandata bio jedan od najboljih direktora sa kojima je sarađivao. Kazao je da je sa njim imao dobru komunikaciju i međuljudske odnose i da ga ne bi štitio ukoliko bi smatrao da je uradio nešto loše.

Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić naveo je da je za ovu godinu rezervisano 150.000 eura za isplatu sporova nastalih, kako je kazao, neradom prethodne uprave. Dodao je da postoje neisplaćeni troškovi prevoza koji datiraju iz perioda od 2008. do 2021. godine.

Čistoća prošlu godinu završila sa gubitkom

Pomoćnik sekretara za komunalne poslove Boban Durković saopštio je da je Čistoća prošlu godinu završila sa negativnim rezultatom. Gubitak će, kako je rekao, ostati nepokriven i biće prenesen u naredni period.

Odbornica Demokrata Ljiljana Maraš govorila je o Vodovodu i navela da je Aleksandra Nišavića, kada je preuzeo funkciju, sačekao minus od 5,5 miliona eura, 17 miliona duga po osnovu otplate potraživanja i veliki gubici na mreži.

Uprkos tome, kazala je, Vodovod je prošlu godinu završio sa pozitivnim rezultatom od 917.493 eura.

Maraš je pohvalila i poslovanje Pogrebnih usluga, koje su ostvarile dobit od 13.341 euro, uz prihode veće od planiranih, kao i rezultate Deponije.

Ksenija Aranitović ponovo je otvorila pitanje zakonitosti mandata direktora Deponije, navodeći da je prema podacima kojima raspolaže inspekcija utvrdila da Božović od 2024. nema potrebno radno iskustvo.

Božović je odgovorio da je riječ o političkim optužbama i postavio pitanje kako neko može da tvrdi da će svi članovi DPS-a biti uhapšeni zbog kriminala, dok istovremeno njega optužuju za nezakonito zasnivanje radnog odnosa. Aranitović je zatražila od gradonačelnika da druga osoba brani izvještaj Deponije.

Putevi: promet povećan sa 6,5 na 21 milion eura

Nekadašnji direktor Puteva Radoš Zečević saopštio je da je promet preduzeća prošle godine dostigao 21 milion eura, dok je prije tri godine iznosio 6,5 miliona.

Prema njegovim riječima, obnovljeno je 90 odsto opreme i mehanizacije, a u decembru ističe posljednja rata kredita za asfaltnu bazu.

Zečević je naveo i da je kupljena poslovna zgrada, pozivajući predstavnike DPS-a da dođu u Puteve i provjere da li je sve urađeno u skladu sa zakonom. Kazao je da preduzeće nema dugovanja prema državi, dok država Putevima duguje oko 150.000 eura na ime povraćaja akciza i oko 750.000 eura po osnovu PDV-a, odnosno ukupno oko 850.000 eura.

Budžetski prihodi Glavnog grada 156,6 miliona eura

Vršilac dužnosti sekretara za finansije Balša Špadijer saopštio je da je Glavni grad prošle godine uspješno realizovao budžet, zadržao fiskalnu stabilnost i unaprijedio usluge.

Ukupni budžetski prihodi iznosili su 156,6 miliona eura, što je 27,6 miliona više nego 2024. godine. Prihodi od poreza dostigli su rekordnih 82,7 miliona eura, odnosno 11,5 miliona više nego prethodne godine.

Sopstveni prihodi iznosili su 87,7 miliona eura, dok je od novčanih kazni naplaćeno rekordnih 939.000 eura. Za gradska preduzeća iz budžeta je izdvojeno više od 19 miliona eura, dok su kapitalna ulaganja premašila 65 miliona eura, što je 20,3 miliona više nego 2024.

Andrija Klikovac kritikovao je izdvajanja za RTV „Podgorica“, navodeći da je za lokalnog javnog emitera potrošeno više od dva miliona eura, dok odbornici, prema njegovim riječima, nemaju uvid u način trošenja tog novca.

Kazao je i da je Putevima iz budžeta direktno pripalo gotovo 7,6 miliona eura, od čega dio za izvršene radove, a oko pet miliona za subvencionisanje prevoza putnika na teritoriji Glavnog grada. Najavio je da DPS neće podržati završni račun budžeta.

Goran Mišković ocijenio je da je prošlogodišnji budžet bio najveći u istoriji grada i da su sve obaveze izmirivane na vrijeme. Naveo je da FK Budućnost zaslužuje veća sredstva od onih koja su mu bila opredijeljena.

Mitar Šušić kazao je da bi volio da kritike opozicije budu zasnovane na konkretnim i smislenim stavkama i ocijenio da završni račun vjerno prikazuje ono što je urađeno tokom prethodne godine.

Klikovac je, međutim, ponovo kritikovao poslovanje Puteva, navodeći da preduzeće nije na vrijeme izmirivalo obaveze prema dobavljačima, zbog čega je račun bio u blokadi. Najavio je i novu prijavu zbog sumnje da se novac dobavljačima raspoređuje prema poznanstvima, a ne prema datumima dospijeća.

Mirza Krnić pozvao je Sekretarijat za finansije da prikazuje tačne podatke. Kazao je da je za ugovore o djelu prošle godine bilo planirano 1,14 miliona eura, dok je u završnom računu prikazano 1,74 miliona, odnosno 600.000 eura više.

Krnić je posebno kritikovao evidentiranje kapitalnih donacija i izdataka bez stvarnog priliva sredstava i naveo da je 3,2 miliona eura za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda knjiženo bez stvarne transakcije.

Odbornik Demokrata Mitar Vuković pitao je koliko je novca prošle godine isplaćeno zbog pogrešnih odluka bivših vlasti iz perioda od 2015. do 2023. godine. Prema njegovim riječima, ta cifra je tokom prošle godine premašila 100 miliona eura. Pitao je i koliko je koštala desetogodišnja izgradnja Gradskog pozorišta.

Špadijer je zaključio da je prethodna godina bila istorijska za Glavni grad, uz rekordne prihode i rashode, izrazivši očekivanje da će ovogodišnji rezultat biti još bolji.