Etničke poruke iz vrha Vlade otvorile pitanje granice između nacionalne retorike i narušavanja građanskog karaktera države

Etnički narativ političara u Crnoj Gori, iako je država Ustavom definisana kao građanska, nije novost. Međutim, poruka iz samog vrha Vlade, kojom se jednom crnogorskom gradu daje isključivi etnički predznak druge nacije, otvorila je pitanje gdje je granica između legitimne nacionalne retorike i narušavanja ustavnog poretka, suvereniteta i građanskog karaktera države.

Iz Vlade se juče ovim povodom nijesu oglašavali, a komentar nijesu željeli da daju ni u parlamentarnoj većini.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj objavio je na društvenim mrežama fotografiju na kojoj se, uz panoramu najjužnije crnogorske opštine i albansku zastavu, navodi poruka da je Ulcinj grad sa većinskim albanskim stanovništvom i da je Ulcinj albanski grad.

Objava je uslijedila nakon polemike u Skupštini o statusu Opštine Ulcinj, a u vezi sa izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.

– Ulcinj je bio grad. Ulcinj je grad. Ulcinj će uvijek biti grad. Ulcinj je grad sa većinskim albanskim stanovništvom. Ulcinj je albanski grad – piše u objavi ministra.

U istoj objavi navodi se i da je Ulcinj “grad zarobljen od strane nekih političara poznatih po korupciji”, te da će, kako se navodi, biti oslobođen u junu 2027. godine.

Koliko je ovakva retorika opasna i da li bi na ovakve izjave trebalo da reaguje Vlada Crne Gore, iz parlamentarne većine juče nijesu željeli da komentarišu.

Odgovore na ova pitanja izbjegao je poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović, kao i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj, koji je istakao da u svom djelovanju uvijek nastoji da miri građane Crne Gore.

Prema ocjeni funkcionera Ujedinjene Crne Gore i donedavnog poslanika Vladimira Dobričanina, Đeljošaj se, kako tvrdi, očigledno ne odriče “velikoalbanskog ekstremizma koji pokazuje već decenijama”.

– Ulcinj sa Adom Bojanom je biser crnogorske obale. On jeste grad gdje dominira albansko stanovništvo, ali on nije samo albanski grad, odnosno, on je i albanski grad, ali je i srpski, i crnogorski, i bošnjački, i grad svih onih koji se u njemu osjećaju kao kod kuće. To tako treba da ostane kako bismo izbjegli velike “neprijatnosti”, koje bi uslijedile ukoliko nastavimo sa politikama čiji je reprezent Đeljošaj – kazao je Dobričanin za “Dan”.

On smatra da bi u ovakvim situacijama Vlada morala da da konkretan i oštar odgovor, ali da ne očekuje da će ga biti.

– Očekujem da će odgovor najvjerovatnije izostati. Ukoliko ga bude, to će biti prilično iznenađujuće. Tišina u ovakvim slučajevima, nažalost, ne vodi smirivanju tenzija, već naprotiv, vodi nečemu što sam lično osjetio i što će osjetiti svi građani Crne Gore ukoliko se ovakva, u ovom trenutku samo retorika, ne sasiječe na svom početku. Nažalost, iz iskustva tvrdim da je taj početak davnašnji, a odgovora nikada nije ni bilo – zaključio je Dobričanin.

Slična izjava prije svega nekoliko dana izazvala je komešanje u Skupštini Crne Gore. Nakon izlaganja poslanika Artana Čobija, poslanici su tražili pojašnjenje u kom kontekstu je pomenuo Ulcinj.

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša pitao je Čobija da li je rekao da je Ulcinj albanski grad.

– To pitam uz ogradu jer je možda bio problem u prevodu. Svi su gradovi crnogorski, ne u nacionalnom nego u državotvornom smislu. Opasno je ako budemo nazivali gradove po onome koji narod je u njima većinski. Volio bih da nijeste rekli ono što smo čuli u slušalicama – rekao je Mugoša.

Čobi je potom pojasnio da je govorio o “vremenu kad je Ulcinj dat Crnoj Gori kao grad sa većinskim albanskim stanovništvom”.

Potpaljivanje podjela u državi

Da su i premijer i institucije u obavezi da reaguju i odbace ovakav pristup, kao i svaki drugi pokušaj etničkog iredentizma, poručio je juče Boris Lalević iz Crnogorske konzervativne partije.

– Proglašavanje Ulcinja albanskim gradom u smislu nacionalnog vlasništva, uz najavu “oslobođenja”, prelazi granicu uobičajene političke retorike i ulazi u zonu koja može biti veoma destabilizujuća. Neprihvatljivo je da potpredsjednik Vlade koristi ovakav jezik. Demografska većina ne pretvara teritoriju u “nacionalno vlasništvo” jednog naroda i ovakva izjava potpaljuje vatru etničkih podjela u državi – poručio je Lalević.