Iako je prethodnih dana najavljivao izlazak iz državne i podgoričke vlasti, lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ipak je predložio drugačiji kurs, umjesto napuštanja koalicije, Vladi će biti upućen set od tri identitetska zahtjeva, kao i dodatna inicijativa vezana za Botun. Rok za odgovor nije preciziran, ali je poručeno da će predlozi biti upućeni već na prvoj narednoj sjednici Vlade, pišu Vijesti.

Prema odluci Predsjedništva, članovi DNP-a u izvršnoj vlasti, potpredsjednik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, biće zaduženi da na toj sjednici pokrenu ustavne promjene radi normiranja srpskog jezika kao službenog, izmjene Zakona o državljanstvu i promjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom. Četvrti zaključak odnosi se na iniciranje sveobuhvatnog dijaloga o kolektoru u Botunu, zasnovanog na rezultatima referenduma u Zeti od 14. decembra prošle godine, kada su građani rekli “ne” izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Iz DNP-a je saopšteno da će, ukoliko predložene inicijative ne dobiju podršku na Vladi, Zogović i Vukićević podnijeti ostavke, poslanički klub uskratiti podršku premijeru Milojku Spajiću u Skupštini, a gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću u lokalnom parlamentu. Nije, međutim, precizirano da li bi u tom slučaju i kadrovi DNP-a “po dubini” u državnoj i gradskoj administraciji takođe podnijeli ostavke.

Na pitanje kada će Knežević podnijeti ostavku na poslaničku funkciju i mjesto lidera partije, što je ranije najavljivao, iz DNP-a su poručili da je dobio jednoglasnu podršku Predsjedništva za predložene inicijative i da je sada “na potezu Spajić”, uz poruku da ćemo ga “još dugo, dugo gledati na političkoj sceni”.

Da se Vlada neće lako odlučiti da prihvati identitetske inicijative, svjedoči i ironični komentar anonimnog sagovornika iz izvršne vlasti koji je upitan za ishod zahtjeva DNP-a poručio: “Uvešćemo pravoslavnu džamahiriju. Ne sprdaj se, molim te”.

U vladajućem Pokretu Evropa sad, poslanik Miodrag Laković naveo je da su zahtjevi DNP-a upućeni Vladi, te da on nije adresa za zvaničan stav partije, ali je jasno poručio da, ukoliko predlozi dođu u parlamentarnu proceduru, za njih neće glasati. Demokratska Crna Gora je, nezvanično, saopštila da se o inicijativama neće izjašnjavati dok ih formalno ne vidi.

Podsjećanja radi, najava izlaska iz “krvave vlade” prvi put je uslijedila 30. decembra prošle godine, nakon policijske akcije u Botunu kojom je okončan dvomjesečni protest mještana protiv izgradnje postrojenja za otpadne vode. Dan kasnije, tokom blokade kružnog toka ka aerodromu, Knežević je poručio da će, ukoliko Predsjedništvo odbije njegov predlog za napuštanje vlasti, podnijeti ostavku i na poslanički mandat i na funkciju partijskog lidera. Umjesto toga, Predsjedništvo je sada podržalo četiri zahtjeva Vladi.

Situacija u Botunu ostaje u fokusu. DNP je saopštio da su uvažili inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića o novim pregovorima sa premijerom, ali da razgovori nijesu dali rezultat jer Spajić nije prihvatio predložene opcije. Prema nezvaničnim saznanjima, premijer je predlagao da se spalionica mulja izgradi i bude u funkciji, uz garanciju da će rad biti obustavljen ukoliko se zagađenje pokaže iznad evropskih standarda, a da bi se mulj zatim spaljivao u u Podgorici planiranoj spalionici. Navodno je Knežević odbio taj predlog.

Pet minuta prije početka sjednice Predsjedništva DNP-a, Spajić je na društvenoj mreži Iks objavio da će se u Podgorici uskoro graditi prva spalionica otpada koja bi omogućila proizvodnju do 50 megavata obnovljive energije, uz najavu da je japanska kompanija “Itochu” među zainteresovanima za učešće u projektu. Vlada je, prema izvorima, već ranije garantovala da će rad postrojenja u Botunu biti obustavljen ako se pokaže štetnim po okolinu.

Da je pitanje kolektora imalo snažnu političku dimenziju, smatra docentkinja Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović. Ona ocjenjuje da su mještani Botuna “potpuno izmanipulisani” i da je izostanak protesta nakon praznika pokazao da je cijeli slučaj poslužio kao sredstvo političkih igara, usklađenih sa interesima centara moći izvan Crne Gore, prije svega u Beogradu. Prema njenoj ocjeni, identitetske teme – jezik, državljanstvo i ustavne promjene – sada dolaze u prvi plan, dok su prijetnje napuštanjem vlasti bile politički manevar. Ona smatra da inicijative liče na pokušaj unutrašnje sabotaže evropskog puta, ali ne očekuje da će Vlada u ovom trenutku pristati na njih zbog mogućih finansijskih posljedica po evropske projekte. Đukanović smatra da su i Spajić i Mandić ovu temu ostavili “za kraj” i da će ona postati predmet političke trgovine uoči ili nakon izbora 2027, više kao ustupak Mandiću nego Kneževiću.

Na ozbiljne rizike ustavnih promjena upozorava i direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić Mijović, koja ocjenjuje da je neozbiljno pokretati izmjene Ustava i zakona na sjednici sazvanoj zbog Botuna. Ona vjeruje da Knežević ne želi izlazak iz vlasti i da igra “providnu igru”, uz pitanje da li djeluje u skladu sa interesima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, s ciljem usporavanja evropskih integracija Crne Gore. Prema njenom mišljenju, Knežević i Mandić djeluju usaglašeno, iako igraju različite uloge.

DNP je već imao slične najave u maju 2024, kada je razmatrao povlačenje podrške Vladi nakon što je Crna Gora u UN podržala rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Takođe je najavljivano da rekonstrukcija Vlade neće biti podržana bez otvaranja dijaloga o srpskom jeziku kao službenom i dvojnome državljanstvu sa Srbijom, kao i bez raskida koalicije Bošnjačke stranke sa DPS-om u Bijelom Polju. Uprkos tome, DNP je podržao rekonstrukciju, ušao u izvršnu vlast iako zahtjevi nijesu bili ispunjeni.

Koalicioni sporazum potpisan prilikom formiranja Vlade predviđa suzdržavanje od tema koje mogu produbljivati podjele u društvu, što aktuelne inicijative DNP-a dovodi u kontrast sa preuzetim obavezama. Ujedno, procjenjuje se da izlazak DNP-a sa četiri poslanika ne bi ugrozio parlamentarnu većinu, osim ako bi im se pridružili svi poslanici NSD-a. U Podgorici bi eventualno napuštanje koalicije moglo zahtijevati ulazak manjih opozicionih partija radi održavanja većine.

Konačno, dio pitanja ostaje otvoren, uključujući i zahtjev predsjednika Zete Mihaila Asanovića, koji je 31. decembra naveo da je uslov za nastavak pregovora vraćanje gradilišta u Botunu u “pređašnje stanje”, sa uklanjanjem mehanizacije i informativnih tabli. Kako će Vlada odgovoriti na paket identitetskih zahtjeva DNP-a, ostaje da se vidi na prvoj narednoj sjednici izvršne vlasti, za koju je DNP najavio da će biti trenutak odluke.