U Crnoj Gori se ovog ljeta i jeseni ponovo potvrđuje da se prava, plate i pravda ne traže u institucijama, već na ulici. Radnici Željezničke infrastrukture u avgustu, a u septembru prosvjetni i zdravstveni radnici, policajci i pritvorenici najavljuju borbu za svoja prava štrajkovima i protestima. Spremaju se i poljoprivrednici, dok Vlada, čini se, prebrojava posljedice.

Minuli avgust obilježio je petodnevni prekid saobraćaja na crnogorskim prugama. Dispečeri i otpravnici vozova nezadovoljni visinom zarada koje im isplaćuje Željeznička infrastruktura, preduzeće nastalo segmentacijom nekadašnje Željeznice Crne Gore, stupili su u štrajk, zaobilazeći kompanijske sindikate, a možda i zakonske procedure u djelatnostima od javnog interesa. Posljedica je bio potpuni zastoj željezničkog saobraćaja u zemlji.

Menadžment Infrastrukture reagovao je pozivom tužilaštvu i policiji, dok su iz Ministarstva saobraćaja ocijenili da su štrajkači “pribjegli ucjenjivačkoj obustavi saobraćaja, svjesni štete koju proizvodi, a bez poštovanja zakonskih normi”. Naglašeno je i da Ministarstvo ostaje posvećeno očuvanju zakonitosti, sigurnosti saobraćaja i zaštiti interesa putnika i države, uz poruku: „Crna Gora mora funkcionisati kao pravna država, u kojoj se poštuju prava radnika, ali se ne dozvoljava samovolja i ultimatumi sa očiglednom motivacijom izazivanja nestabilnosti”.

Ipak, nakon nekoliko dana, radnici su dobili traženi novac ili povišicu dovoljnu da se vrate na radna mjesta. Menadžment i ministarstvo kojim upravlja Maja Vukićević (DNP) zaboravili su ranije prijetnje o disciplinskoj i krivičnoj odgovornosti, vjerovatno iz straha da bi neko mogao postaviti pitanje njihove (ne)efikasnosti. Kompanijsko saopštenje navelo je da je do normalizacije došlo sporazumom zaposlenih, dva reprezentativna sindikata i poslodavca, uz garancije ministarke da će dogovor biti “usvojen i na papiru” u najkraćem zakonskom roku, potvrdio je glasnogovornik štrajkača Andrej Kaluđerović.

Septembar je otvoren štrajkom upozorenja prosvjetnih radnika. Povod je centralizovani obračun zarada, započet ljetos, zbog kojeg su, prema predsjedniku Sindikata prosvjete Radomir Božović, nekim nastavnicima umanjene plate i do 50 eura. Priča traje već tri mjeseca, a još uvijek nije jasno da li je vladin softver ispravio nepravilnosti ili sindikati tvrde da se centralizovani obračun vrši uz kršenje odredbi važećeg granskog kolektivnog ugovora. Prosvjetari su nadležnima dali rok od 15 dana da isprave sporne obračune, uz najavu radikalnijih mjera, uključujući masovne proteste i obustavu nastave.

Slična situacija prijeti i u zdravstvu. Nakon ljetnje protestne šetnje od KCCG do Ministarstva zdravlja, Odbor medicinskih sestara i tehničara za septembar je najavio nove korake ukoliko ne dobiju traženo povećanje plata od 15 odsto. „Ne tražimo privilegije već poštovanje i razumijevanje i uslove dostojne našeg posla. Tražimo da se zarade povećaju 15 odsto, jer vjerujemo da i naš rad zaslužuje jednako priznanje“, kazala je članica Odbora Rada Kovačević. Podsjećanja radi, maj je bio rok koji su medicinske sestre i tehničari dali premijeru Milojko Spajić i ministru zdravlja Vojislav Šimun, ali odgovora nije bilo.

Premijer Spajić očekuje i reakciju iz Nezavisnog sindikata policije. Krajem jula pokrenuli su kampanju prikupljanja potpisa među službenicima MUP-a i Uprave policije zbog niskih plata, nedostatka uniforme i obuće, loše opreme i zapostavljene zdravstvene zaštite. 26. avgusta sindikat je uputio zvaničan dopis s rokovima za ispunjenje zahtjeva. Ukoliko se to ne dogodi, policajci najavljuju blokadu pet najvećih graničnih prelaza. „Došli smo do zida. Trpljenje ima svoje granice. Naše ćutanje je počelo da služi kao alat protiv nas samih“, poručio je predsjednik sindikata Igor Rmandić.

Septembar bi mogao biti svjedok i štrajka pritvorenika. Nakon proljetošnjeg štrajka glađu i navodnog neispunjavanja obećanja od strane pravosuđa i Ministarstva pravde, pritvorenici spuškog zatvora najavljuju generalni štrajk i proteste pred institucijama. Razlozi su loši zatvorski uslovi, dužina pritvora i, kako tvrde, samovolja pojedinaca u vrhu pravosuđa sa političkom podrškom aktuelne vlasti, što je navedeno u saopštenju preko advokata Nikola Tomković.

Poljoprivrednici, pak, ne žele da čekaju. Predsjednik Udruženja stočara Milko Živković najavio je proteste ako agrobudžet ne iznosi najmanje pet odsto ukupnog budžeta. „Ne smijemo izgubiti još jednu godinu, već je moramo iskoristiti kako bismo zaustavili pad poljoprivredne proizvodnje“, rekao je Živković.

S druge strane, sa Cetinja grupa građana koji mjesecima protestuje zbog neodgovornog postupanja bezbjednosnog sektora u dva masovna zločina i ignorisanja njihovih zahtjeva, najavila je radikalizaciju protesta na Kruševom ždrijelu, ukoliko premijer ne odgovori na otvoreno pismo poslato još prije deset dana.

Država, zasad, šuti. Ministar finansija Novica Vuković podsjetio je tek da Vlada može dodatno zadužiti 500 miliona eura prema važećem Zakonu o budžetu. Međutim, iskustvo pokazuje da novcem nije moguće riješiti sve probleme. Do tada, najavljeni protesti mogu biti efikasniji za inicijatore od institucija – jer, kako pokazuje praksa, kada građani stanu fizički na put, vlast ih primijeti i, najčešće, ispuni njihove zahtjeve.