Evropska komisija (EK) u godišnjem izvještaju o napretku Crne Gore u pregovorima za pristup EU upozorava da država hitno treba da reorganizuje Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Upravu policije (UP), kako bi poboljšala prevenciju korupcije i unutrašnju kontrolu. Komisija takođe poziva na jačanje efikasnosti pravosuđa, popunjavanje upražnjenih sudskih funkcija i uvođenje viznog režima prema državama kojima je potrebna viza za ulazak u EU.
U dokumentu, u koji su “Vijesti” imale uvid, istaknuto je da se Crna Gora u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) nalazi između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti. Prošle godine postignut je određeni napredak u Poglavlju 23, dok je u Poglavlju 24 napredak ocijenjen kao ograničen. Napomena EK da su ova poglavlja posljednja koja se zatvaraju u pregovorima dodatno naglašava značaj preporuka.
Iz EK su naveli da je, nakon uspostavljanja završnih kriterijuma za Poglavlje 23 u junu 2024. (IBAR izvještaj), Crna Gora započela sprovođenje sveobuhvatnih reformi i unapređenja zakonodavnog i strateškog okvira, što donosi pozitivne rezultate. “Dodatno, u oblasti osnovnih prava Crna Gora je usvojila značajne reforme pravnog okvira”, piše u izvještaju.
Pravosudni sistem: Umjereni napredak, ali i dalje izazovi
EK je ocijenila da je pravosudni sistem Crne Gore između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti, uz određeni napredak u sprovođenju ključnih reformi. Posebno je istaknuto imenovanje Valentine Pavličić, nove predsjednice Vrhovnog suda, jednoglasno od strane Sudskog savjeta kroz transparentan i zasluga zasnovan proces. Ipak, blagovremeno popunjavanje najviših sudskih i tužilačkih funkcija i dalje predstavlja izazov.
Primjena unaprijeđenog pravnog okvira donijela je početne pozitivne rezultate, dok se Strategija reforme pravosuđa 2024–2027. još u toku realizuje. EK posebno ističe povećanje plata od 30% za nosioce pravosudnih funkcija, kao važan korak ka jačanju atraktivnosti pravosudne karijere. Ipak, odgovornost u pravosuđu ostaje ograničena, a kapaciteti u pogledu ljudskih resursa, budžeta, infrastrukture i informacionih tehnologija moraju biti znatno poboljšani.
EK preporučuje da Crna Gora nastavi imenovanja na najviše sudske funkcije, jača nezavisnost pravosuđa, primjenjuje unaprijeđeni strateški i zakonodavni okvir, smanji broj neriješenih predmeta i osigura primjenu Plana racionalizacije mreže sudova i Strategije digitalizacije pravosuđa 2025–2028.
Borba protiv visoke korupcije: Spor napredak
Crna Gora je, prema EK, umjereno pripremljena u borbi protiv korupcije. Napredak u sprovođenju reformi je postignut, ali je broj pravosnažnih presuda i dalje nizak, dok nedostatak efikasnih kazni doprinosi percepciji nekažnjivosti. EK upozorava na hitnu potrebu imenovanja direktora Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), dok trenutni vršilac dužnosti Dušan Drakić još obavlja tu funkciju.
Komisija preporučuje jačanje rezultata u proaktivnim istragama, gonjenju i osuđivanju slučajeva korupcije, naročito visoke, izmjene zakona o advokaturi i finansiranju političkih subjekata, uz primjenu efikasnih i odvraćajućih sankcija.
Zaštita osnovnih prava: Ranjive grupe i dalje diskriminisane
EK konstatuje da je zakonodavni i institucionalni okvir uglavnom uspostavljen, ali da je puna primjena prava i pristup pravdi i dalje izazov, posebno za ranjive kategorije: Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom i LGBTIQ osobe. Komisija naglašava potrebu efikasne primjene preporuka CPT-a, ECRI-ja i GREVIO-a, te usvajanje novog Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o zaštiti ličnih podataka.
Poglavlje 24 i vizna politika: Napredak usporen
Crna Gora je ostvarila ograničen napredak u Poglavlju 24 (pravda, sloboda i bezbjednost). Rad na unapređenju opreme za nadzor granice i zapošljavanje novih službenika je u toku, ali odobravanje viznih olakšica za Bahrein i Uzbekistan, te ukidanje bezviznog režima za Kuvajt, Egipat, Armeniju i Uzbekistan, dovelo je do nazadovanja u usklađivanju s viznom politikom EU. EK preporučuje povećanje efikasnosti gonjenja u slučajevima teškog i organizovanog kriminala, jačanje kapaciteta za upravljanje granicama i uvođenje biometrijskog sistema registracije migranata.
Organizovani kriminal i MUP: Potrebna hitna reorganizacija
Crna Gora je umjereno pripremljena u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala. EK poziva na popunjavanje upražnjenih mjesta u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO), Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i Višem sudu u Podgorici, obezbjeđivanje prostorija i reorganizaciju Odjeljenja za posebne istražne mjere. Hitno je potrebno reorganizovati MUP i policiju radi jačanja prevencije korupcije.
Ekonomski izazovi: Zavisanost od turizma i visoka nezaposlenost
EK ocjenjuje da Crna Gora bilježi određeni napredak u razvoju tržišne ekonomije, ali ističe probleme: usporen ekonomski rast zbog slabijih prihoda od turizma, visok budžetski deficit, visoka nezaposlenost mladih i dugoročno nezaposlenih. Bankarski sektor je kapitalizovan, ali preporuke EK za fiskalnu odgovornost i reformu državnih preduzeća ostaju uglavnom važeće.
Komisija ističe potrebu diversifikacije ekonomije, digitalizacije javnih usluga, unapređenja dualnog obrazovanja i zelene tranzicije. Visoka zavisnost od sektora usluga, mala domaća preduzeća i nizak nivo izvoza ograničavaju produktivnost i konkurentnost.
Napredak djelimičan, ali izazovi ostaju
Pregovori Crne Gore za članstvo u EU počeli su 29. juna 2012. godine. Podgorica je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, privremeno zatvorila sedam, ali ključna poglavlja 23 i 24 ostaju otvorena. EK ističe da su preporuke iz prethodne godine djelimično sprovedene i da uglavnom ostaju važeće, dok država mora ubrzati reforme u MUP-u, policiji, pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te u ekonomiji i zaštiti ljudskih prava.
Komentariši