Evropska komisija (EK) zatražila je od Vlade Crne Gore da pruži jasna pojašnjenja u vezi s predloženim izmjenama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), kako bi omogućila Briselu da sprovede temeljnu analizu prije nastavka daljih zakonodavnih procedura.

Portparol Evropske komisije Gijom Mersije rekao je za Vijesti da Evropska unija pažljivo prati razvoj situacije u sektoru bezbjednosti, posebno u kontekstu nedavno usvojenog Predloga zakona o ANB-u koji je Vlada Crne Gore, bez prethodne javne rasprave, usvojila na elektronskoj sjednici krajem prošle sedmice i po skraćenoj proceduri uputila Skupštini.

– Evropska komisija očekuje od Crne Gore da pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih zakonodavnih izmjena, uključujući i omogućavanje Evropskoj komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi s procedurom usvajanja tog zakona – poručio je Mersije.

On je naglasio da su u Briselu zabilježene i zabrinutosti koje su u vezi sa ovim zakonskim rješenjem iznijele domaće organizacije civilnog društva.

– Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava – kazao je Mersije.

U odgovoru za *Vijesti*, on je posebno istakao da Evropska komisija očekuje od Crne Gore – kao države kandidata za članstvo u EU – da dosljedno poštuje i garantuje primjenu demokratskih principa, osnovnih prava i načela podjele vlasti, koje je označio kao ključne elemente procesa pristupanja Uniji.

Predlog zakona o ANB-u, koji je usvojen bez javne rasprave i odmah proslijeđen Skupštini, izazvao je oštre reakcije brojnih nevladinih organizacija, pravničkih udruženja i opozicionih partija. Oni upozoravaju da je riječ o dokumentu koji je – kako su naveli – neustavan, protivan međunarodnim standardima i opasan po građanska prava, zbog čega traže njegovo hitno povlačenje iz procedure i usklađivanje sa Ustavom i pravnom stečevinom EU.

Tokom današnje sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost, čula su se brojna obrazloženja zbog čega bi trebalo odustati od zakonskih izmjena u ovom obliku. Najveći problem, prema tvrdnjama pravnika i članova odbora, jeste što Predlog zakona ANB-u omogućava značajno šira ovlašćenja, uključujući pristup svim bazama podataka državnih i lokalnih organa, pravnih lica i drugih subjekata – i to bez prethodne sudske odluke ili nadzora.

Na kraju sjednice, ministar pravde Bojan Božović najavio je spremnost da se reaguju amandmanski, kako bi se – prema njegovim riječima – došlo do boljeg zakonskog rješenja.

– Spremni smo da predložimo određene amandmane kako niko ne bi stekao utisak da stvaramo instituciju sa nekim “faraonskim ovlašćenjima” – izjavio je Božović.

Ubrzo nakon sjednice Odbora, Vlada je ponovo zasjedala elektronski i usvojila osam amandmana na Predlog zakona o ANB-u. Novim rješenjima predviđa se veća procedularna zaštita kada je u pitanju pristup bazama podataka, ali se istovremeno proširuju operativne mogućnosti ANB-a – naročito u domenu tzv. lokacijskog nadzora, koji će sada moći da odobri sam direktor Agencije.

Amandmanima je zadržana i sudska kontrola za sve druge vrste nadzora, što nije bio slučaj u prvobitnoj verziji zakonskog teksta, što djelimično odgovara na ranije kritike pravnika i organizacija civilnog društva.

Ipak, ostaje neizvjesno da li će amandmani biti dovoljni da se otklone sve sporne odredbe i osigura zakonitost i ustavnost predloženih rješenja. Konačna riječ biće na poslanicima, ali i – kako sve više djeluje – na Evropskoj komisiji, koja traži temeljnu analizu prije nego što Crna Gora krene dalje u zakonodavnom procesu.