Hrvatska će podržati Crnu Goru na njenom evropskom putu, ali neće dopustiti zatvaranje četiri poglavlja u pregovorima sa EU do kraja godine, već najvjerovatnije tri, navodi dugogodišnji dopisnik Večernjeg lista iz Brisela, Tomislav Krasnec. U svojoj kolumni, Krasnec ističe da će ovakav stav Hrvatske poslužiti kao poruka Podgorici, naročito u kontekstu aktuelnih političkih odnosa i otvorenih pitanja između dvije zemlje.

Dobra volja uz oprez

Pozivajući se na izvore u Briselu, Krasnec piše da je Evropska komisija, zajedno sa većinom država članica Savjeta EU, sklona zatvaranju četiri poglavlja. Ipak, Hrvatska, iako spremna na kompromis, neće podržati zatvaranje svih poglavlja, već samo tri, čime će demonstrirati dobru volju, ali i poslati jasnu poruku crnogorskim vlastima.

– Evropska komisija i većina država članica žele zatvaranje četiri poglavlja. Ipak, sve ide prema tome da zvanični Zagreb ipak dopusti zatvaranje tri ili dva poglavlja (naša upućena procjena: tri), u gestu koji će sadržati poruku da dobra volja u Zagrebu postoji, ali da se u Podgorici niko ne bi smio zanositi da se prema Hrvatskoj može odnositi sa figom u džepu – piše Krasnec.

Rezolucija o Jasenovcu kao okidač

Autor kolumne podsjeća da je junska rezolucija o Jasenovcu, koju je Skupština Crne Gore usvojila na inicijativu prosrpskih stranaka, izazvala nezadovoljstvo u Zagrebu. Krasnec smatra da je taj potez bio „neodgovorna i svađalačka reakcija“ na raniju rezoluciju UN o Srebrenici.

Prema njegovim riječima, ovakve odluke crnogorskih vlasti dodatno komplikuju odnose sa Hrvatskom i usporavaju napredak u evropskim integracijama.

Poruka prosrpskim strankama

Krasnec navodi da će Hrvatska smanjenjem podrške za broj poglavlja poslati jasnu poruku prosrpskim strankama koje učestvuju u vlasti Crne Gore.

– Hrvatska takođe šalje poruku da sa prosrpskim strankama u vlasti Crna Gora ne može dobiti baš sve i odmah, što god poželi i kad god poželi. Za to je ipak potrebna jasnija proevropska politika, a ona uključuje i konkretnije rezultate u dobrosusjedskim odnosima – piše Krasnec.

Ambicije za 2026. godinu

Albanska i crnogorska vlast su ranije javno izrazile ambiciju da završe pregovore o članstvu u EU do 2026. godine. Krasnec navodi da bi ovaj cilj mogao biti spomenut i u zaključcima Savjeta EU, koji su još predmet pregovora.

– Ako sve bude kako se sada čini da će biti, Srbija će ostati bez pomaka, a Albanija i Crna Gora napredovaće do kraja ovog mjeseca prema EU. To se može protumačiti i kao ishod u kojem Crna Gora ipak nije taoc evropske dinamike Srbije, ma koliko se Srbija trudila da u Podgorici drži svoje taoce –  zaključuje Krasnec.

Iako Hrvatska pokazuje dobru volju prema Crnoj Gori, ovakva odluka signalizira važnost dobrosusjedskih odnosa i jasne evropske orijentacije crnogorske politike. Zagrebu ostaje ključna uloga u određivanju dinamike evropskog puta Podgorice, dok Crna Gora treba pokazati spremnost za rješavanje otvorenih pitanja kako bi ostvarila svoje evropske ambicije.