Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je za “Vijesti” da bi donošenje rezolucije kojom bi se osudila agresija na Dubrovnik i zločini počinjeni tokom te agresije predstavljalo dobar gest Crne Gore prema Hrvatskoj.

U intervjuu, koji je rađen elektronskom poštom, Grlić Radman je takođe naglasio da je za Hrvatsku neprihvatljiva Rezolucija o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen, koju je crnogorski parlament usvojio prošle godine. Kako je naveo, Hrvatska je jasno osudila sve totalitarne sisteme i zločine počinjene u ime njihovih ideologija, te svake godine kompletan državni vrh Hrvatske prisustvuje komemoracijama u Spomen-području Jasenovac.

Međutim, na dodatno pitanje “Vijesti” da li to znači da Zagreb smatra da je Nezavisna Država Hrvatska (NDH) izvršila genocid nad Srbima, Romima, Jevrejima, Hrvatima i drugim nepožljnim grupama, Grlić Radman nije odgovorio.

Negiranje postojanja logora “Lora”

Na pitanje o spremnosti Hrvatske da rasvijetli slučaj splitskog logora “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz tzv. nikšićko-šavnićke grupe, Grlić Radman je odgovorio da “ne postoji i nikad nije postojao nikakav ‘logor Lora'”, te da je to “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”.

– Sve oko događanja u zatvoru u Lori je procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati – poručio je hrvatski ministar.

Nije odgovorio na dodatna pitanja “Vijesti” šta je “Lora” ako nije logor, te kako rasvjetljavanje stradanja ljudi koji su bili ratni zarobljenici – a koji su, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja – može biti “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”.

Spomen-ploča u Morinju kao izraz pijeteta

Govoreći o spomen-ploči na prostoru nekadašnjeg logora u Morinju, Grlić Radman je istakao da ona za Hrvatsku predstavlja “iskaz svijesti naroda Crne Gore”, kao i “tačku početka novih odnosa nakon promjene vlasti 2020. godine”. On je dodao da za Hrvatsku ta ploča predstavlja “mjesto pijeteta i sjećanja”.

– Bilo kakvo diranje u nju bilo bi rušenje izgrađenih odnosa između naših zemalja – rekao je Grlić Radman, ne odgovarajući na dodatno pitanje “Vijesti” o tome nije li bježanje od suočavanja s prošlošću to što na ploči stoji narativ o “zavedenoj Crnoj Gori, žrtvi velikosrpske agresije”, a ne aktivnom učesniku napada na Dubrovnik.

Otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore

Grlić Radman je kazao da su otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore uvijek bila na stolu u bilateralnim odnosima, ali da nisu dovoljno isticana jer je Zagreb vjerovao u “obećanja njihova pozitivnog rješavanja”. Istakao je da je mnogo vremena prošlo, te da je sada odlučeno da se “samo otvorenije intenzivira” hrvatska očekivanja.

Na pitanje “Vijesti” zašto Zagreb nije “otvorenije intenzivirao” svoja očekivanja dok je Demokratska partija socijalista (DPS) bila na vlasti, u čijem mandatu su ta sporna pitanja i proizvedena, hrvatski ministar nije odgovorio.

Iz njegovog kabineta su nakon dodatnih pitanja “Vijesti” poručili da je Grlić Radman dao odgovore na sva pitanja kroz sadržaj intervjua, te da zbog brojnih obaveza nema vremena za dodatne upite.

Grlić Radman boravi u Crnoj Gori povodom konferencije “Evropska narodna partija kao pokretač proširenja Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan”, koja se danas i sjutra održava u Podgorici, a čiji je domaćin Bošnjačka stranka.

Bilateralne konsultacije i evropski put Crne Gore

Govoreći o nedavnim bilateralnim konsultacijama Hrvatske i Crne Gore o otvorenim međudržavnim pitanjima, Grlić Radman je naveo da su političke bilateralne konsultacije od posebnog značaja jer su dvije zemlje susjedi. Na sastanku održanom 27. januara 2024. godine obnovljen je politički dijalog, razmotreno je stanje otvorenih pitanja i dogovorena dinamika njihovog rješavanja.

Na pitanje “Vijesti” zašto nakon tog sastanka nije bilo nastavka konsultacija, Grlić Radman je odgovorio da su političke konsultacije proces koji zahtijeva pripremu i usaglašavanje međukoraka, te da je nastavak predviđen.

Poglavlje 31 i hrvatski stav

Upitan da li će Hrvatska blokirati Crnu Goru na putu ka EU dok se ne riješe sva otvorena pitanja, Grlić Radman je rekao da Hrvatska “ne blokira ničiji evropski put, pogotovo ne Crne Gore”.

– Hrvatska snažno zagovara proces proširenja EU i podržava pristupni proces Crne Gore. Kroz sve ove godine pokazali smo da iskreno podržavamo Crnu Goru na evropskom putu i da svesrdno pomažemo svojim iskustvom, znanjem, ekspertizom i političkom podrškom – naglasio je.

Na pitanje šta Crna Gora treba da uradi da bi joj Hrvatska omogućila zatvaranje poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), Grlić Radman je rekao da tu “nema blokada”, ali da je to važno poglavlje koje obuhvata političke i vrednosne elemente, te da je za susjedne zemlje ključno u oblasti dobrosusjedskih odnosa.

– Smatramo da je važno da Crna Gora i u ovom smislu pokaže potpunu usklađenost s EU politikama – zaključio je Grlić Radman.