Predsjednici crnogorskih opština su tokom prošle godine u prosjeku mjesečno zarađivali oko 1.400 eura, pokazuju podaci iz imovinskih kartona objavljenih na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Iako se radi o javnim funkcijama koje bi po pravilu trebalo da budu sinonim za transparentnost, podaci pokazuju poprilično šaroliku sliku – od funkcionera sa višestrukim izvorima prihoda i značajnom imovinom, do onih koji prijavljuju samo osnovnu platu i kreditne obaveze, bez dodatnih detalja ili uvida u račune.

Najveću platu među njima ima gradonačelnik Podgorice, dok dio lokalnih čelnika istovremeno ostvaruje prihode iz komisija, poljoprivrede, rentiranja i drugih dodatnih djelatnosti. Posebno upada u oči činjenica da značajan broj njih i dalje ne dozvoljava uvid u bankovne račune, što ostavlja prostor za nedoumice u pogledu ukupne finansijske slike.

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović imao je mjesečnu platu od 2.437 eura, što na godišnjem nivou iznosi 29.254 eura. Pored osnovne funkcije, prijavio je i dodatnih 1.933 eura prihoda od redovnog posla u jednoj ustanovi, ali bez navođenja o kojoj instituciji se radi. Mujović u imovinskom kartonu navodi i 25 odsto vlasništva nad garsonjerom od 34 kvadrata, kao i 9.000 eura na tekućem računu. Pored toga, posjeduje i akcije u više kompanija: “Jugoceanija” AD Kotor (372 akcije), “Vektra Boka” (5.000), Crnogorski elektroprenosni sistem (7.625), Institut “Dr Simo Milošević” (10) i TP “Izbor” AD Bar (5.880). Ipak, uprkos ovim podacima, uvid u bankovne račune nije dao, što ostavlja dio finansijske slike nedovoljno razjašnjenim.

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević primao je mjesečno oko 1.489 eura. U njegovom kartonu stoji da posjeduje livadu od 800 kvadrata i automobil “Renault Megane” iz 2009. godine, dok istovremeno otplaćuje gotovinski kredit sa mjesečnom ratom od 539 eura. Kao i kod dijela drugih funkcionera, uvid u bankovne račune nije odobren.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević imao je tokom godine nešto dinamičniju strukturu primanja – prvih pet mjeseci 1.575 eura, a zatim 10 eura više u ostatku godine. Uz stan od 71 kvadrat, prijavio je i 167 kvadrata pašnjaka, kao i dva automobila i vespu. Na računu ima oko 4.500 eura i među rijetkima je koji je dozvolio uvid u bankarske podatke, što ga izdvaja po stepenu transparentnosti.

Predsjednik Bijelog Polja Petar Smolović prijavio je platu između 1.539 i 1.587 eura, uz dodatnih 6.370 eura iz Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte. Njegova imovinska slika uključuje stan od 69 kvadrata i garažu kupljene kreditom, kao i dva apartmana, od kojih je jedan stečen razmjenom, a drugi kupovinom. Istovremeno, ima dva značajna kredita od 82.608 i 98.615 eura, 5.000 akcija u Atlasmontu, kao i tri komada oružja (dva pištolja i lovačku pušku “Franchi Affinity 12”). Uvid u račune je omogućen.

Predsjednik Herceg Novog Stevan Katić imao je platu 1.465 eura, ali je znatno više prihodovao iz dodatnih aktivnosti – 17.000 eura od rente i turističkih usluga, te 6.500 eura od prodaje automobila. U vlasništvu ima stan od 95 kvadrata i dva automobila, ali i stambeni kredit od oko 118.000 eura, kao i kredit za vozilo sa preostalim dugom od 19.623 eura. Takođe je prijavio akcije u više kompanija, uz omogućeni uvid u bankarske račune.

Predsjednik Budve Nikola Jovanović primao je 1.446 eura u januaru, dok je tokom ostatka godine plata iznosila 2.005 eura mjesečno. Pored osnovnih primanja, dodatno je prihodovao 3.900 eura kroz članstvo u komisijama. Njegov imovinski karton pokazuje naslijeđene šume, njive, kuće i voćnjake, uz stan od 109 kvadrata kupljen kreditom od 70.000 eura. Uvid u bankovne račune nije dao, pa dio finansijske slike ostaje nepoznat.

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković imao je platu od 1.474 eura. Uz to posjeduje stan od 112 kvadrata koji je stekao kupovinom i nasljedstvom, kao i automobil “Volkswagen Polo” iz 2001. godine. Otplaćuje dva kredita od po 70.000 eura, a takođe nije dozvolio uvid u bankovne račune.

Predsjednik Tuzi Lindon Đeljaj prijavio je oko 15.000 eura prihoda iz opštine i dodatnih 4.752 eura kao ispitivač u komisiji. Posjeduje 5.000 akcija u “Trendu” i dva vozila, ali bez uvida u bankovne račune, što ostavlja nepoznanicu u pogledu ukupnog finansijskog stanja.

Predsjednik Pljevalja Dario Vraneš primao je 1.381 euro mjesečno i u kartonu nije prijavio nepokretnu niti pokretnu imovinu. Takođe nije omogućio uvid u bankovne račune, što njegovu finansijsku sliku čini gotovo potpuno nepoznatom.

Predsjednik Tivta Željko Komnenović imao je mjesečna primanja nešto iznad 1.500 eura, uz dodatnih oko 4.500 eura iz komisije za koncesije i skoro 11.000 eura od rente. U imovinskom kartonu prijavio je stan, više hiljada kvadrata zemljišta, udio u “Srpskoj kući”, akcije u HLT fondu, oružje i automobil “Škoda” iz 2019. godine. Otplaćuje i stambeni kredit od 325 eura mjesečno, a dao je uvid u bankovne račune.

Predsjednik Ulcinja Genci Nimanbegu primao je između 1.497 i 2.308 eura mjesečno. Pored osnovne zarade, prijavio je i dodatne prihode iz opštine, države i Zajednice opština. U imovini ima naslijeđenu kuću od 140 kvadrata (50 odsto vlasništva), oko 3.000 kvadrata voćnjaka i tri vozila, ali bez uvida u bankovne račune.

Predsjednik Šavnika Jugoslav Jakić primao je nešto više od 1.300 eura mjesečno, ali je uz to prijavio i 1.700 eura dnevnica i gotovo 10.000 eura od premija za biljnu proizvodnju. Ima stan od 73 kvadrata (50 odsto vlasništva), tri kredita ukupno oko 32.000 eura i pet komada oružja. Uvid u bankovne račune je dao.

Predsjednik Andrijevice Željko Ćulafić prijavio je platu nešto ispod 1.300 eura, ali i 17.500 eura subvencija i zakupa. Njegov karton uključuje poslovni prostor, naslijeđene kuće i zemljište, kao i udjele u nekretninama. Posjeduje i četiri vozila, pet komada oružja, firmu DOO “Karamela”, 35.000 eura gotovine i kredit od 25.000 eura, ali nije dozvolio uvid u bankovne račune.

Predsjednik Plužina Slobodan Delić ima osnovnu platu od 1.300 eura, uz dodatne prihode iz komisija i institucija. U imovini ima stan, naslijeđenu kuću, pomoćne objekte i šumsko zemljište, kao i kredit od 50.000 eura.

Predsjednik Petnjice Samir Agović primao je 1.289 eura, uz dodatne prihode od dividendi, zakupa i poljoprivrede. Posjeduje više nekretnina, 5.000 eura gotovine i akcije u “Jugopetrolu” i HTP “Ulcinjska rivijera”, kao i oružje i vozilo “Golf 5”. Uvid u račune je omogućen.

Predsjednik Kolašina Petko Bakić primao je nešto više od 1.100 eura i prijavio više naslijeđenih nekretnina, kao i akcije u Eurofondu i Ski rezortu Kolašin. Posjeduje i oružje, uz kredit od 2.500 eura, a dao je uvid u bankovne račune.

Predsjednik Kotora Vladimir Jokić imao je platu od 1.400 eura i dodatnih 788 eura iz Savjeta za upravljanje područjem Kotora. Nema prijavljene nekretnine, ali ima kredit od 15.500 eura, bez uvida u račune.

Predsjednik Mojkovca Vesko Delić živi isključivo od plate od 1.234 eura i kredita od 13.152 eura, bez prijavljene imovine i bez uvida u bankovne račune.

Predsjednik Berana Đole Lutovac prima 1.340 eura i posjeduje automobil dobijen na poklon, uz kredit od 30.000 eura.

Predsjednik Plava Nihad Canović ima platu od oko 1.260 eura i ušteđevinu od 33.000 eura, bez nekretnina.

Predsjednik Gusinja Sanel Balić prima 1.273 eura i posjeduje zemljište, uz kreditne obaveze do 20.000 eura.

Predsjednik Zete Mihailo Asanović ima 1.346 eura plate i oko 15.000 eura prihoda od poljoprivrede, uz dva poklonjena vozila i kredit od 15.000 eura.

Predsjednik Danilovgrada Aleksandar Grgurović ima ukupne prihode oko 17.000 eura, uključujući platu i prihode preko firme njegove supruge, uz više udjela u naslijeđenim nepokretnostima i tri vozila, bez uvida u račune.

Predsjednik Rožaja Rahman Husović prima 1.643 eura i posjeduje značajnu naslijeđenu imovinu, 9.000 eura gotovine i kredit od 15.000 eura, uz dozvoljen uvid u račune.

Predsjednik Žabljaka Radoš Žugić ima platu oko 1.300 eura, dodatnih 200 eura iz Zajednice opština, kuću, vozilo i više kredita, ali bez uvida u bankovne račune.

Ukupno posmatrano, podaci iz ASK kartona otkrivaju sistem u kojem se javne funkcije često prepliću sa dodatnim prihodima, kreditnim zaduženjima i različitim nivoima transparentnosti. I dok jedni funkcioneri detaljno otvaraju svoje finansije javnosti, drugi i dalje ostaju zatvoreni za uvid u ključne podatke, što dodatno pojačava utisak neujednačenog odnosa prema javnoj odgovornosti.