Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore uplatilo je 40.000 eura Eparhiji budimljansko–nikšićkoj dva mjeseca pred lokalne izbore u Beranama, što dodatno produbljuje sumnje o direktnoj ili indirektnoj političkoj podršci Srpskoj pravoslavnoj crkvi iz budžetskih sredstava. Prethodno negativno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) o finansiranju vjerskih zajednica očigledno nije bilo dovoljno da se prekinu sporne donacije iz državnog budžeta, piše Standard.

Jedna od ključnih uplata ove godine je upravo 40.000 eura Eparhiji budimljansko–nikšićkoj, koja je izvršena dva mjeseca pred lokalne izbore u Beranama. Ova episkopska stolica nalazi se upravo u Beranama, što stvara dodatne sumnje u svrhu uplate. Iz Ministarstva poljoprivrede navodi se da je novac poslat za “mjere poboljšanja života”, ali nije jasno kako je prvi iznos od 25.000 eura već bio nedovoljan, te je bilo potrebno dodatnih 15.000 eura.

Sporan je i sam trenutak isplate – neposredno pred izbore u Beranama kada se raspravljalo o uvođenju prinudne uprave i mogućem raspisivanju novih izbora. Tadašnja situacija bila je intenzivna, a čak i iz najužih političkih krugova se saznalo da će naredni izbori biti neizbježni.

Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, poznat je kao lider Socijalističke narodne partije (SNP) koja je na lokalnim izborima u Beranama ostvarila zapažen rezultat zajedno sa Pokretom Evropa sad. Ministarstvo na čijem je čelu Joković jedno je od najaktivnijih donatora Srpske pravoslavne crkve, a slične uplate primjećene su i prethodnih godina.

Takođe, episkop budimljansko-nikšićki Metodije dao je javnu podršku nositeljki liste “Za budućnost Berana” Jeleni Božović, sugerišući da je ona zaslužna za brojne projekte u Beranama, što je dodatno dovelo u sumnju ne samo politički uticaj već i spornu povezanost između crkve i politike.

Pravni eksperti smatraju da ovakva praksa krši Zakon o obrazovanju i Zakon o finansiranju javnih rashoda, jer se novac ne koristi u skladu s namjenom i bez obzira na jasno negativno mišljenje DRI-a. Na taj način, Vlada Crne Gore ulazi u zonu krivične odgovornosti zbog ignorisanja zvaničnih izvještaja i upotrebe državnih sredstava na sumnjiv način.

Ovo je još jedan u nizu primera kako se javni resursi zloupotrebljavaju u korist političkih struktura i vjerskih zajednica, dok građani Crne Gore ostaju u neizvjesnosti zbog neusaglašenih i netransparentnih odluka vlasti.