Bivša poslanica Snežana Jonica ističe da, unatoč velikim najavama o reformama nakon 2020. godine, još uvijek nismo svjedočili donošenju zakona o Vladi i Skupštini. Dok su neki koraci poduzeti, Jonica tvrdi da nijedna vlast, ni sadašnja ni prethodni 30-godišnji režim, ne pokazuje volju da ograniči svoju moć zakonom, prenosi RTCG.

Gostujući u Jutarnjem programu TVCG, Jonica je podsjetila da je inicijativa za donošenje ovih zakona pokrenuta još 2007. godine te da je godinama opozicija ponavljala istu priču. Međutim, iako je sada opozicija došla na vlast, malo toga se promijenilo.

Jonica je istakla da je u prethodnom sazivu Skupštine formirana radna grupa za izradu nacrta zakona o Skupštini, ali da već dvije godine nema nikakvih rezultata. Što se tiče Zakona o Vladi, iako je 43. vlada najavila rad na njemu, Jonica tvrdi da je proces bio vrlo netransparentan. Prema njenim riječima, iako je napravljen nacrt zakona i poslan Venecijanskoj komisiji, postoji sumnja da je verzija koja je dostavljena Komisiji bila drugačija od originalnog nacrta.

Jonica je također ukazala na odstupanja od Ustava u nacrtu zakona o Vladi, navodeći da su neki dijelovi pisani prema potrebama pojedinaca. Na primjer, predloženo je da funkcioneri vlade ne mogu imati dvojno državljanstvo, što Jonica smatra namjerom prethodne vlasti DPS-a da ograniče određene pojedince.

– Preporuka je i da bude manji broj ministarstva, pa je to maksimalno 15 i sedam koji ne mogu da se spajaju, ali rad i obrazovanje ne postoje kao obavezni, a ministarstvo javne uprave je obavezno, iako je donedavno bilo u sastavu drugih ministarstva. Nama Ustav ne daje nikakve limite i pitanje je da li je došlo vrijeme za reviziju, ali u odnosu na neke predloge Venecijanska komisija je dala primjedbe i ukazala da nije dobro rješenje da se stavlja limit na broj ministarstva, jer se onda stavljaju granice premijeru da planira politike i ostvari program – naglašava Jonica.

Osim toga, Jonica je naglasila da su zakoni o Vladi i Skupštini trebali biti komplementarni kako bi spriječili prilagođavanje pojedincima ili političkim grupama, ali to nije slučaj.

Uz to, Jonica je kritikovala nedostatak transparentnosti u radu Vlade, ističući da iako je rad Skupštine postao transparentniji, isto ne vrijedi za Vladu. Iako su prenosi ukinuti, Jonica tvrdi da je to učinjeno ne s ciljem praćenja odluka Vlade već radi političkih akcija.

Konačno, Jonica je zaključila da smo od 2020. godine imali tri vlade koje su obećavale promjene, ali su, kada su došle na vlast, radile isto što i prethodne vlade.

Nedoumica ostaje: kada će se obećanja pretvoriti u stvarnost, a zakoni o Vladi i Skupštini konačno donijeti?