Dok se čeka formalno zakazivanje ponovnog izjašnjavanja o preostalim kandidatima za sudije Ustavnog suda, sve je izglednije da će do potrebne tropetinske većine u drugom krugu ipak doći. Prema saznanjima “Vijesti”, najveće šanse za izbor ima Mirjana Vučinić, kandidatkinja koju je predložio predsjednik države, dok su preostalo dvoje, Jovan Jovanović i Mirjana Radović, nadomak glasova koji im u drugoj rundi mogu obezbijediti mjesto u najvišoj sudskoj instanci.

Šta se desilo u prvom krugu?

Na sjednici 14. oktobra, nijedan kandidat nije uspio da osvoji dvotrećinsku većinu (54 glasa). Advokatica Vučinić dobila je podršku 16 opozicionih poslanika, dok je 44 predstavnika vlasti bilo uzdržano, a poslanici GP URA nisu učestvovali u glasanju. Jovanovića je tada podržalo 45 poslanika vladajuće većine, dok je Admir Adrović (BS) glasao protiv, a pet kolega iz njegove partije bilo uzdržano. Sličan odnos snaga bio je i kod Radović — nju je podržalo 44 poslanika većine, jedan je bio protiv, a pet uzdržano.

Podrška raste: PES „ide ka tome“ da glasa za sve kandidate

Dva izvora redakcije iz Pokreta Evropa sad (PES) tvrde da se ta partija kreće ka odluci da podrži sva tri kandidata. Konačan stav trebalo bi da bude usvojen na sastanku poslaničkog kluba zakazanom za danas u podne. Bez obzira na ishod tog sastanka, izvjesno je da će poslanik PES-a Miodrag Laković, koji je samostalno bio na konsultacijama kod predsjednika, glasati za sve kandidate.

Nezvanično, očekuje se i da Demokratska narodna partija (Milan Knežević) podrži sva tri imena, a ne isključuje se ni mogućnost da i Nova srpska demokratija (Andrija Mandić) postupi isto, budući da su u prvom krugu već glasali za Jovanovića i Radović.

Opozicija spremna da podrži Vučinić

Za Vučinić je gotovo izvjesna podrška 17 poslanika Demokratske partije socijalista i tri poslanika Socijaldemokrata. Kako navode izvor “Vijesti” iz SD-a, stav te partije je bio jasan: “dijalog, a ne ucjene, kompromis, a ne pritisak”.

Nezvanične informacije ukazuju da bi i četiri poslanika GP URA mogli podržati izbor Vučinić, mada iz partije to nijesu zvanično komentarisali.

Stavovi manjih partija i pojedinaca

Albanski forum još nije donio konačnu odluku, ali, prema riječima Nikole Camaja, AF je aktivan u pravcu stvaranja većine za izbor sve trojice kandidata. Ilir Čapuni (Albanska alijansa), koji je u prvom krugu glasao za Vučinić i Jovanovića, saopštio je da ostaje pri istom stavu.

Nezvanično se saznaje da će poslanica CIVIS-a Maja Vučelić u drugom krugu podržati sve kandidate.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur naglašava da je izbor sudija „obaveza pred građanima i evropskim partnerima“, dodajući da će podržati “sve koji ispunjavaju uslove da budu ugledni pravnici”. U prvom krugu glasala je za Vučinić.

Poslanica Jevrosima Pejović najavila je da će dati glas za dvoje kandidata, ali nije precizirala za koje. Uoči prvog kruga, njen glas dobila je Vučinić.

Kada je riječ o poslaniku Ujedinjene Crne Gore Vladimiru Dobričaninu, ostaje nejasno kako će glasati, jer na pitanja redakcije nije odgovorio. On u prvom krugu nije podržao nijednog kandidata.

Ko neće glasati?

Demokrate ostaju pri stavu da neće podržati Vučinić, navodeći da joj zamjeraju raniji odnos prema kompaniji “Bemaks”. Bošnjačka stranka će, prema najavama, biti uzdržana za sve, iako nije isključeno da pojedini poslanici glasaju protiv kandidata predloženih od Ustavnog odbora. Stranka Ervina Ibrahimovića ranije je insistirala da među sudijama bude i jedan pripadnik bošnjačkog naroda.

Da li će svi proći?

Ako PES i dio vlasti daju podršku, Vučinić bi mogla dostići ili premašiti 49 glasova, koliko je u drugom krugu potrebno. Jovanoviću i Radović u odnosu na prvi krug nedostaju tri, odnosno četiri glasa. Ako ih ne dobiju od GP URA, presudni bi mogli biti glasovi poslanika Adrijana Vuksanovića (HGI), Mehmeta Zenke (DUA), Dobričanina, Pejović ili Ćinćur — s tim što Čapuni neće glasati za Radović.

Evropska unija traži izbor bez odlaganja

Evropska komisija je krajem oktobra jasno poručila da EU očekuje promptan izbor troje sudija, uz transparentan i na zaslugama zasnovan proces. Podsjetili su da je potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud ključan za zaštitu prava građana, vladavinu prava i stabilnost, kao i za dalji put Crne Gore ka EU.

U Ustavnom sudu trenutno rade četiri od sedam sudija, i već duže od godinu dana institucija funkcioniše u smanjenom sastavu.

Kako se došlo do ove tačke?

Ustavni odbor je konkurs za izbor dvoje sudija raspisao još 23. decembra prošle godine, kandidate saslušao sredinom marta, ali ih predložio tek početkom oktobra. U međuvremenu, predsjednik države raspisao je novi konkurs za izbor jednog sudije, jer sutkinji Desanki Lopičić mandat ističe krajem godine.

Procedura Ustavnog odbora bila je privremeno obustavljena dok se ne dobije mišljenje Venecijanske komisije o slučaju bivše sutkinje Dragane Đuranović, kojoj je parlament konstatovao prestanak funkcije zbog ispunjenja uslova za penziju prema Zakonu o PIO, a ne Zakonu o radu, po kojem se inače provodi penzionisanje sudija Ustavnog suda.

Opozicija je zbog tog spornog postupka ranije napustila parlament i blokirala rad Odbora za izborne reforme. Nakon potpisivanja sporazuma s premijerom Spajićem 15. marta, dio opozicije vratio se u Skupštinu, a slučaj je proslijeđen Venecijanskoj komisiji. Komisija je potom ocijenila da je Skupština morala da ispoštuje formalnu proceduru obavještavanja Ustavnog suda o ispunjenju uslova za prestanak mandata sudije, ali je istakla da nije u njenoj nadležnosti da tumači ustavne norme ili procjenjuje ustavnost postupaka Skupštine i Ustavnog suda.