Premijer Milojko Spajić danas će odgovarati na pitanja poslanika.

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković na početku je tražio proceduru, te osudio prijetnje upućenu reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću.

– Da se što prije pronađu vinovnici prijetnji reisu – kazao je on.

Riječ je nako toga dobio potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić.

– Najoštrije osuđujem prijetnje i nasilje, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje od koga kod dolazile. Nema pojedinca koji će biti iznad države, jednak je zakon za sve. Ne smije se generalizovati ni najmanja skupina – kazao je on.

Danijel Živković (DPS) govorio je o tužilaštvu i kako je ono postalo „četvrta grana vlasti“.

– Mandić je nedavno kazao da je prelomio u korist Milorada Markovića da on bude VDT. No, Mandić je dodao i kako nije zadovoljan kako „udaraju po DPS-u“. Cilj je da se snizi rejting DPS-u – kazao je Živković.

Živković je podsjetio i na riječi Mandića koji je kazao da postoje „neke krivične prijave koje se drže u ladicama u tužilaštvu“, kako bi PES morao da glasao i izvještaju u tužilaštvu.

– Da li ste bili pozvani u tužilaštvo povodom ovih slučajeva? -pitao je poslanik DPS Spajića i kazao da to građanima izgleda kao „svojevrsna ucjena“.

Živković je pitao Spajića da li misli da je tužilaštvo izgubilo legitimitet.

– Pošto je Marković izglasan u vašem kabinetu, da li on treba da podnese ostavku – pitao je Živković.

Riječ je dobio i Milojko Spajić.

Spajić: Ne komentarišem rad tužilaštva, nije moj stil

– Ovdje smo da težimo rješenju. Imamo istorijsku šansu da našu zemlju uvedemo u EU, mi smo ta generacija koja može zajednički do 2026. zatvori sva poglavlja. Mi smo ti koji možemo da podignemo crnogorsku ekonomiju kao feniksa iz pepela. Moramo pronaći stvari oko kojih se svi okupljamo, predlažem tri stvari: Evropska unija, Evropska agenda, vladavina prava i ekonomska politika – kazao je Spajić.

Za tužilaštvo, Spajić je kazao da neće da komentariše njihov rad.

– Nije moj stil, uzdržavam se od komentara – rekao je Spajić Živkoviću.

Živković je Spajića je ponovo pitao o „prijavama iz ladica“.

– Čujem da je jedan od tih slučajeva SDT već ‘spakovao’  Očigledno ste od tužilaštva nešto tražili. Sad vam treba neki novi tužilac, koji će se obračunavati sa opozicijom – kazao je Živković.

Nakon izlaganja Živkovića, javio se predsjednik Skupštine Andrija Mandić, te rekao da od VDT Milorada Markovića nije tražio ništa.

– Procjenjivao sam da je Marković pošten, nisam ništa ni od njega ni Novovića tražio. Sve akcije tužilaštva sve svode o telefonu, o nekom kešu, nekim sitnicama. Zato sam govorio da sam nezadovoljan tužilaštvom, to je podnivo optužbi – rekao je Mandić. On je dodao da ne prihvata tužilaštvo kao četvrtu granu vlasti.

– To je kao u onome filmu “Gospodar prstenova”, treba iskovati četvrti prsten koji gospodari sa ova tri, to nije prihvatljivo – rekao je on.

Živković je Mandiću kazao “ne nadajte se ni da Vi nećete biti predmet rada tužilaštva”. Mandić mu je u odgovoru rekao da pojedinci iz DPS, koji su, kako je rekao, u “sprezi sa kriminalom” treba da odgovaraju za “najteža djela”.

Čarapić pitao da li DPS i DF nadoknađuju manjak dijaloga

Vasilije Čarapić (PES) pitao je Mandića da li DF i DPS nadoknađuju manjak dijaloga u posljednjih trideset godina.

– Kažite nam da znamo, da uzmemo kokice za naredni put – rekao je Čarapić.

Spajić: Pozivam tužilaštvo da istraži svaku moju radnju

Spajić je ponovo za govornicom nakon nekoliko proceduralnih javljanja, te se dotakao i Živkovićevih riječi o „pakovanju optužbi“.

– Vide građani kako se pakuje ovih dana. Inače, pozivam tužilaštvo da istraže svaku radnju koju sam ikada uradio. To nije mogao veliki broj prethodnika da kaže. Ne govorim loše o Crnoj Gori o prethodnicima, čak ni kada me isprovociraju strani lideri – ja te ljude čak i branim, jer su oni predstavljali Crnu Goru – ali to kada sam van Crne Gore. Nastavite vi dijalog, ali pustite me da radim, da bi građani imali budućnost, da se nečemu raduju. Niko nam neće pokloniti članstvo u EU. Molim vas, uozbiljimo se, ujedinimo se oko zajendičkim tema – poručio je Spajić. Živković mu je poručio da “nastavi da radi”.

Konatar: Ne možete da se pojavljujete samo kad otvarate neki put ili lijepim povodom

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Kontar osudio je nasilje koje se desilo prethodnih dana i incident u kojem je povrede zadobio naš sugrađanin.

– Želim da mu poželim brz oporavak, ali isto tako kao Crnogorac i građanin ove zemlje želim da osudim svaki oblik mržnje, nasilja, ksenofobije prema stranim državljanima koji rade, poštuju Crnu Goru. Kriminalci nemaju vjeru ili naciju. Mjesto im je u zatvoru, bez obzira na to kako se zovu i prezivaju ili kojem se mole bogu – naglasio je on.

Obaveza Vlade je, kako je podvukao, da zaštiti i pruži sigurnost svim građanima i dobronamjernim gostima.

– Ne mogu da razumijem zašto ste sa te pozicije nijeste obratili građanima posljednjih dana. Zašto nijeste pozvali na toleranciju? Nije dobro nasiljem odgovarati na nasilje. Nije dobro da građani uzimaju pravdu u svoje ruke. Za to imamo državu i institucije sistema. Vi ste premijer države i kad je teško. Ne možete da se pojavljujete samo kad otvarate neki put ili lijepim povodom – poručio je Konatar Spajiću.

Kao premijer, Spajić ima najveću odgovornost da stane na loptu, bude glas razuma i pošalje poruku sigurnosti.

– Morali ste da zaštitite građane Crne Gore, a i dobre ljude koji su naši gosti. To nijeste uradili i pali ste na ispitu. Vjerujem u dobro, u Crnu Goru kao građansku, evropsku, multietničku, solidarnu, pravednu državu slobodnih ljudi koja će širokih ruku dočekati sve dobronamjerne goste. Vjerujem da je ovo bila epizoda iz koje ćemo izaći pametniji i da greške više nećemo ponavlajti. Crna Gora mora biti bezbjedna i sigurna zemlja za sve dobre ljude – naveo je Konatar.

Spajić je rekao da je saglasan sa ocjenama i osudama nasilja.

– Ali ja sam neko, mislim da je građanima jasna moja profilacija. Ja o rezultatima govorim. Ne apelima, pozivima. Nemam ništa protiv. Mislim da je to bitan dio političke realnosti. Za to služe mnoge druge institucije: da kažu da nešto treba ili ne. Mi smo izvršna vlast – mi ne pozivamo, mi radimo, izvršavamo – kazao je Spajić.

Nije tajna, ističe on, da se prethodnih dana sastao sa nekim od najmoćnijih ljudi svijeta.

– Ali kako da prezentujem te rezultate kada vidim ovako uzavrele strasti kod nas? I ne želim o tim temama da pričam dok se ne uvjerim da je bezbjednost građana na zavidnom niovu. Nije vrijeme da se politički nadmudrujemo, nego da se okupimo i fokusiramo na rješenja – odgovorio je Spajić.

Cijene kod nas rastu najbrže u regionu

Konatar je pitao o rastu cijena i slabljenje kupovne moći. To, kaže, smatra najvećim problemom sa kojim se suočavamo.

– Cijene u Crnoj Gori rastu brže nego u eurozoni. Mi smo lideri u regionu po rastu cijena. Mjesecima ne mogu da vidim strategiju Vlade u odnosu na to. Nema je. Pitam se da li kao Vlada želite da zabijete glavu u pijesak kao noj i čekakte da se ovo riješi samo od sebe – rekao je Konatar.

Podvukao je da je takav pristup neodgovoran.

Pitao je Spajića što je uradio da spriječio rast cijena u Crnoj Gori, s obzirom da su odlukama o povećanju poreza na usluge u turizmu i na porez i akcize na širok spektar, najodgovorniji za rast inflacije i slabljenje kupovne moći.

Spajić je na to rekao da ne može da se načudi zašto Konatar nije ostao na fonu reformi poput Evrope sad.

– To je pomoglo da imamo realni rast zarada uprkos inflaciji koja nas je zadesila – rekao je Spajić.

Imaćemo, kaže, stabilizaciju cijena.

– Zato se grčevito borimo za ulazak u EU – dodao je Spajić.

Sindikalna korpa u trećem kvartalu, kako je rekao Konatar, iznosi 2.075 eura za četvoročlanu porodicu.

– I tu, recimo, nema održavanja automobila. Svaka deseta porodica može da sindikalnu korpu koja nije potpuna. Kažete da su to dvije prosječne zarade u Crnoj Gori, ali recimo Boris Mugoša prima tri hiljade, kolegenica Kenana Strujić Harbić prima 500, kao i ja. Prosječna zarada naša je 1.000 eura, ali medijalna je 500 eura, jer više od polovine prima 500 eura. Znate li koliko građani primaju? Nešto preko 800 eura – rekao je Konatar.

Rožaje nijesu bile fokus, procijenjena vrijednost ski centra je 32 miliona eura

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković pitao Spajića u kojoj je fazi realizacija ski projekta „Štedim“ kod Rožaja i kada će biti funkcionalan za posjetioce.

– Koliko je utrošeno iz budžeta za izgradnju i koji su tenderi raspisani? Je li Vlada predvidjela raspisivanje novih tendera – i u kojim iznosima? – pitao je Nurković interesujući se i za status ostalih kapitalnih infrastrukturnih investicija na sjeveru i planove Vlade u tom pogledu.

Spajić je rekao da Rožaje i sjever nijesu dovoljno bili u fokusu prethodnih vlada.

– Mislim da je ova Vlada najzad shvatila potencijal koji sjever ima. U mandatu ove Vlade biće završen taj projekat – naveo je on.

Kao predstavnici izvršne vlasti i parlamentarna većina se, podvlači on, ne stide sjevera.

– Zato prvi put u istoriji najveći investitori imaju interesovanje za sjever i Rožaje. Znate o kome govorim – rekao je Spajić.

Rožaje, dodaje on, ne treba da bude mjesto koje prima pomoć nego perjanica ekonomije Crne Gore – kao Pljevlja, Herceg Novi, Ulcinj.

– Ukupna procijenjena vrijednost je 32 miliona eura. Do sada je uloženo ukupno 21 milion. U toku je realizacija ugovora u vrijednosti od preko 18 miliona eura, koja se odnosi na izgradnju šestosjedne žičare, u toku je javno nadmetanje za radove od vrijednosti preko osam miliona eura: rješenje hidrotehničkih instalacija vodovodne mreže, izgradnja akumulacionog jezera za vještačko osvježivanje, ugradnja pokretne trake sa galerijom i nabavku vozila za pripremu i tabanje snijega – rekao je Spajić.

Ministarstvo javnih radova je, kaže, završilo kompletnu putnu infrastrukturu do ski centra u dužini od 7.2 kilometra.

– Ne računajući gradnju druge dionice autoputa za koju je u toku tender za izvođača radova koji se, nadam se, sjutra završava, obavještavam se da se u ovom trenutku realizuje 91 projekat – a primarno sa sjevera naše zemlje – saopštio je Spajić.

Uticaj turskog kapitala

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur pitala je Spajića kako procjenjuje ukupan uticaj turskog kapitala u Crnoj Gori.

– Da li su preduzete mjere da se spriječe pokušaji pranja novca ili prikrivanja vlasništva? Da li ste upoznati sa činjenicom da je Zeren grupa predmet optužnica u više međunarodnih istraga zbog sumnje na pranje novca i prevare – i da su više puta hapšeni, između ostalog, i u Hrvatskoj i Sloveniji? Ova grupa ima ozbiljne nekretnine u Crnoj Gori – kazala je Ćinćur.

Od Spajića je tražila da navede jesu li Ministarstvo unutrašnjih poslova i Finansijsko-obavještajna jedinica provjeravali poslovne aktivnosti ove kompanije, te imaju li informacije o stvarnim vlasnicima i finansijskim tokovima te grupe.

– Planira li Vlada da u saradnji sa finanijskom jedinicom pokrene ciljane provjere kompanije iz Turske koje posluju u sektoru nekretnina, trgovine i finansijskih usluga? – pitala je Radinka Ćinćur naglašavajući da nije dobila konkretan pisani odgovor na pitanja, ali da očekuje da Spajić raspolaže odgovorima.

Ipak, potpredsjednik Skupštine Boris Pejović je rekao da je Spajić već dao odgovor na slično pitanje koje je postavio poslanik GP URA Miloš Konatar.

Govoreći o koncesijama za Aerodrom Crne Gore, Spajić je predložio da se sjednica Vlade o koncesiji snima i da bude otvorena.

– Onaj koga Tenderska komisija predloži Vladi, da dođe i predloži zašto on treba biti dobar za našu zemlju. Svi procesi trebaju biti otvoreni građanima, da vide zašto se koja odluka donosi – rekao je on.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio Spajiću da je premijer i onih građana koji su birali poslanika kojima on neće da odgovori na pitanja.

– Koliko malo znate o imigracionom politci govori dovoljno što ste rekli da je zakon o strancima imigraciona politika. To je samo jedan segment – ukazao je Mugoša.

Žao mu je, kaže, što premijer malo i zna i što se malo trudi.

– Inflacija u Crnoj Gori najviša je u posljednjih 16 mjeseci. Dvostruko je veća nego u Eurozoni. To znači da su duplo više porasle cijene nego u Eurozoni. Inflacija u Crnoj Gori je najveća u regionu – uključujući i Hrvatsku i Sloveniju – rekao je Mugoša podvlačeći da ne može te činjenice da relativizuje.

Cijena hrane je, ukazuje on, porasla duplo više.

– Cijena farmaceutskih proizvoda je tri puta više, medicinskih usluga četiri do četiri i po puta više… Cijena igračaka 15 puta više – naveo je Mugoša.

Spajić je u pisanom odgovoru Mugoši, koji je dostavljen medijima, naveo da je ključno opredjeljenje Vlade u oblasti vođenja ekonomske politike unaprjeđenje životnog standarda građana i jačanje kupovne moći.

– Rast zarada u Crnoj Gori je bio najsnažniji u odnosu na region i države članice Evropske unije, pri čemu je prosječna plata gotovo duplirana u proteklih nekoliko godina, dok je realni rast plate, umanjen za inflaciju u navedenom periodu, takođe iznosio preko 40 odsto. S tim u vezi, ukazao bih na nekoliko bitnih činjenica, a jedna od ključnih je da je prosječna inflacija u Crnoj Gori u prošloj godini bila na najnižem nivou još od 2021. godine – naveo je Spajić.

U odgovoru se navodi da je inflacija je na kraju 2022. godine zabilježila rekordnih 17 odsto, potom gotovo devet u 2023. godini.

– A sve za vrijeme mandata prethodne Vlade, da bi u prvoj godini mandata ove Vlade, prosječna inflacija iznosila 3,3 odsto. Da podsjetim takođe i da je na kraju 2024. godine, istovremeno sa snažnim povećanjem plata i penzija, prosječna godišnja inflacija bila ispod dva odsto, što je ujedno i niže od brojnih država članica Evropske unije u tom trenutku. Želio bih da Vas podsjetim i da je na kraju 2024. godine zabilježen trend pada cijena na mjesečnom nivou, a sve zahvaljujući mjerama Vlade usmjerenim na ograničenje neopravdanog porasta cijena, koje su zaštitile standard naših građana – naglasio je Spajić.

Ključno je, cijeni on, uzeti u obzir specifičnosti naše ekonomije, posebno činjenicu da je turizam jedan od strateških sektora, sa izrazito sezonskim karakterom, pri čemu ljetnja sezona značajno utiče na tražnju za proizvodima i uslugama.

– Ovakva sezonalnost prirodno se odražava na kretanje cijena, što je ekonomski logično i zapaženo u svim evropskim državama koje imaju snažan udio turizma u ekonomiji. Kao ilustraciju možemo navesti Hrvatsku, gdje inflacija na kraju septembra iznosi 4,6 odsto, sa značajnim trendom ubrzanja u odnosu na prošlu godinu. Međutim, važno je istaći činjenicu koja se previđa prilikom javnog saopštavanja informacija od strane pojedinih poslaničkih klubova u Skupštini, a to je da je inflacija u turizmu izazvana od strane ove Vlade i politikama koje su imale za cilj smanjenje sive ekonomije i stvaranja ravnopravnog položaja na tržištu, uz povećanje prihoda – naveo je Spajić.

Najveća inflacija u turističkom sektoru u Crnoj Gori je, kaže on, napravljena za vrijeme prethodne Vlade i ona je u 2022. godini iznosila preko 11 odsto, dok je u 2023. godini bila čak 14 odsto, u situaciji kada je u ovom sektoru važila snižena stopa PDV-a od sedam odsto.

– U jednom trenutku tokom mandata prethodne Vlade, porast cijena u turizmu, dakle govorimo o kategorijama hotelskog smještaja i ugostiteljskih usluga, išao je čak i do 20 odsto. Već tokom protekle i ove godine sa konstituisanjem 44. Vlade, inflacija u turizmu je stabilizovana na nivou od oko osam odsto, što opovrgava tezu da su izmjene poreske politike ubrzale inflaciju – naveo je Spajić.

On se pozvao i na brojne globalne ekonomske neizvjesnosti i geopolitičke izazove.

– Koji snažno takođe utiču na porast cijena, što je trend ne samo u Crnoj Gori, već i cijelom regionu. Tako je recimo inflacija u Srbiji u avgustu 4,7 odsto, Bosni i Hercegovini 4,8 odsto u julu, Kosovu 4,5 u avgustu, Sjevernoj Makedoniji 4,4 odsto. U Crnoj Gori je prema posljednjim podacima prosječni rast cijena u prvih devet mjeseci ove godine, iznosio 3,8 odsto – rekao je Spajić.

Podvukao je i da u ovim državama nije došlo do porasta plata i penzija u obimu u kojem je do toga došlo u Crnoj Gori.

– Što pokazuje da je inflacija dominantno uvoznog karaktera i zavisi od globalnog tržišta i neizvjesnosti. Ovo je vidljivo i kod pojedinih zemalja članica EU, pa je u Rumuniji inflacija preko osam odsto, Slovačkoj 4,6 odsto, Mađarskoj 4,3, Baltičkim zemljama 4-5 odsto – rekao je Spajić.

Sa druge strane, mora, kaže, pomenuti i da su cijene ključnih inputa u ekonomiji u Crnoj Gori daleko niže nego u ostatku Evrope.

– Prema Eurostatu, dakle Kancelariji zvanične statistike EU, cijene struje u Crnoj Gori su stabilne i među najjeftinijim u Evropi, pri čemu su u posljednih pet godina cijene struje u našem sistemu praktično mirovale, u periodu kada se Evropa suočava sa najvećom energetskom krizom i rastom cijena u posljednjih nekoliko decenija. Kada govorimo o drugim troškovima poslovanja, podsjetio bih Vas da su i oni znatno niži, u odnosu na prethodne godine, ali i u odnosu na države regiona i Evropske unije. Crna Gora, nakon seta reformi ‘Evropa sad’, ima ubjedljivo najniže poresko opterećenje rada u Evropi, što je značajan impuls našoj konkurentnosti i poslovanju privrede – istakao je Spajić.

Ova Vlada će, poručuje on, nastaviti sa sprovođenjem sveobuhvatnih mjera na polju jačanja životnog standarda građana.

– Uključujući i mjere koje su do sada dale rezultate, a koje su bile na snazi tokom većeg dijela 2024. godine, kao i u prvoj polovini ove godine, uz istovremeno očuvanje stabilnosti javnih finansija i makroekonomske ravnoteže. Zahvaljujući njihovoj dosljednoj primjeni, prosječna inflacija na kraju prošle godine bila je niža od projekcija Vlade, što potvrđuje efikasnost i odgovornost u vođenju ekonomske politike – zaključio je Spajić.