Ambasador Rusije u Crnoj Gori, Aleksandar Lukašik kritikovao je crnogorsku Vladu i Skupštinu, optužujući ih za neprijateljski odnos prema Moskvi. On je istakao da se parlament “istakao svojim antiruskim djelovanjem”, posebno u kontekstu nedavne odluke o uključivanju Vojske Crne Gore u misiju NATO za obuku i bezbjednosnu pomoć Ukrajini (NSATU).

Ruski diplomata je naveo da crnogorsko rukovodstvo “tvrdoglavo prati liniju Zapada o povećanju tenzija sa Rusijom”, čime, prema njegovim riječima, učvršćuje status Crne Gore kao neprijateljske države prema Moskvi. On je takođe konstatovao da parlament u velikoj mjeri sarađuje sa izvršnom vlašću “u svojim naporima da demonizuje Rusiju”.

Skupština Crne Gore je 12. novembra većinom glasova usvojila odluku Savjeta za bezbjednost i odbranu iz februara, prema kojoj će do dva pripadnika Vojske biti upućena u Visbaden u Njemačku radi obuke ukrajinskih vojnika. Za odluku je glasalo 44 od 81 poslanika, dok je pet bilo protiv, a dva uzdržana.

Odluka, koju su potpisali predsjednici države, parlamenta i Vlade, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić, navodi da će NSATU imati ključne logističke centre za podršku u zemljama članicama NATO na istočnom krilu i da će brojati oko 700 pripadnika iz članica Alijanse za pružanje bezbjednosne pomoći Ukrajini.

Za priključenje crnogorskih vojnika NSATU misiji glasali su, osim poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata, manjinskih stranaka i dijela opozicije, i pojedini poslanici vladajuće Nove srpske demokratije (NSD), nekada proruske stranke Demokratski front, čiji je lider Andrija Mandić. Od devet poslanika NSD-a, četvoro je podržalo odluku, dok ostali nisu prisustvovali sjednici. Njihovi partneri iz Demokratske narodne partije, na čelu sa Milanom Kneževićem, glasali su protiv.

Stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta dugo su se protivile članstvu Crne Gore u NATO, zalagale su se za ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova. Crna Gora je članica NATO od 2017. godine.

Aleksandar Lukašik je akreditivna pisma predsjedniku Jakovu Milatoviću predao 9. juna, a već krajem oktobra kritikovao je predsjednika zbog intervjua za francuski list La Croix, u kojem je Milatović istakao da je pristupanje Crne Gore EU najbolja strategija za borbu protiv uticaja trećih zemalja, uključujući Rusiju. Lukašik je tada negirao ruski uticaj u Crnoj Gori, navodeći da Podgorica nastavlja ograničavanje veza sa Moskvom i uključena je u promociju planova NATO za sprovođenje ‘hibridnog rata’ protiv Rusije.

Ambasador je zaključio da će Crna Gora, dokazujeći lojalnost svojim “stranim nadzornicima”, potvrditi posvećenost NATO solidarnosti i ubrzati pripreme za EU, ali je ocijenio da ovakva politika nije u interesu crnogorskih građana.