Zvaničnici Evropske komisije (EK) nedavno su se raspitivali u crnogorskoj Vladi o razlozima zbog kojih nije raspisan oglas za imenovanje novih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, upozoravajući da sve institucije moraju raditi u punom kapacitetu. Iako je postupak trebao da bude započet još prije pola godine, šef parlamenta, Andrija Mandić, nije reagovao na vrijeme, a novim članovima Savjeta Agencije, koji bi trebali da naslijede Milan Radovića i Rajka Todorovića, mandat ističe u decembru, pišu Vijesti.

Iz Brisela potvrđuju da nisu obaviješteni o mogućnosti blokiranja zatvaranja medijskog poglavlja, ali ostaje neizvjesno hoće li Crna Gora moći zatvoriti poglavlje 10, koje obuhvata informatičko društvo i medije, ukoliko imenovanje novih članova Savjeta Agencije ne bude sprovedeno na vrijeme. “Vijesti” su od Delegacije EU u Podgorici tražile pojašnjenje o mogućim problemima pri zatvaranju ovog poglavlja, ali odgovor još nije stigao.

Nedostatak novih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge mogao bi izazvati probleme u završetku procesa pregovaranja s Evropskom unijom, jer je ovo tijelo odgovorno za donošenje ključnih odluka u vezi s medijskim sektorom. Naime, Savjet Agencije ima pet članova koji se biraju iz različitih oblasti, uključujući univerzitete, nevladine organizacije (NVO) koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda, kao i medije.

Prema Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, koji je ljetos zamijenio Zakon o elektronskim medijima, pooštreni su kriterijumi za izbor kandidata iz NVO, pa je jasno da će političke igre u ovom postupku samo otežati napredovanje Crne Gore u pregovorima sa EU. Zvaničnici EK više puta su istakli potrebu za popunjavanjem svih funkcija u medijskim regulatornim institucijama kako bi se izbjegli politički motivisani zastoji.

Goran Đurović, direktor Media centra, upozorio je da ukoliko Mandić ne pokrene proces imenovanja novih članova Savjeta Agencije odmah, moglo bi doći do ozbiljnih posljedica po zatvaranje medijskog poglavlja. On je čak naglasio da bi nevladine organizacije bile primorane obavijestiti Delegaciju EU o ovom problemu u primjeni zakona.

Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama postavio je jasne uslove za kandidature, među kojima je obavezno da NVO koje predlažu kandidate imaju godišnji budžet veći od 3.000 eura u prethodne tri godine i minimalno 2.000 eura na aktivnosti u oblasti medija. Ove promjene omogućuju veću transparentnost i smanjuju prostor za političke manipulacije, no, s obzirom na kašnjenje, postavlja se pitanje da li će proces imenovanja biti uspješno završen do kraja godine.

Evropska komisija je u svom izvještaju pohvalila Crnu Goru za napredak u oblasti digitalne transformacije i usklađivanja zakonodavstva u medijskom sektoru sa standardima EU, uključujući i Zakon o elektronskim komunikacijama. Takođe, Kompanija je preporučila da Crna Gora u 2025. godini usvoji Zakon o informacionoj bezbjednosti, čime bi se dodatno ojačali kapaciteti regulatornih institucija.

Iako Evropska komisija pokazuje razumijevanje za napredak u zakonodavstvu, kritike na račun nesprovođenja procedura, poput neimenovanja novih članova Savjeta, jasno ukazuju na to da političke igre mogu ugroziti dalji napredak Crne Gore u pregovorima sa EU, naročito u oblasti medija.