Bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović izrazila je sumnju u mogućnost da Crna Gora uđe u Evropsku uniju s trenutnom parlamentarnom većinom, navodeći da očekuje složene odnose među koalicionim partnerima. Smatra da će određeni djelovi vladajuće koalicije uslovljavati svoje glasanje za zakone protivuslugama, što bi, prema njenim riječima, moglo destabilizovati političku scenu i usporiti proces evropskih integracija.
Marović je naglasila da je Evropska komisija (EK), odobravajući mapu puta za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, pružila priliku Crnoj Gori da ubrza reformske procese.
– EK je htjela da pruži ruku i podstakne intenzivnije sprovođenje reformi – rekla je Marović, dodajući da očekuje da će Crna Gora uspješno zatvoriti četiri poglavlja do kraja godine, jer su u ovom segmentu već ispunjeni uslovi i doneseni potrebni zakoni. Prema njenim riječima, nije realno da države članice blokiraju ili politizuju ovaj dio procesa.
Ipak, u vezi sa šest dodatnih poglavlja, među kojima su Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (Poglavlje 3), Sloboda kretanja kapitala (Poglavlje 4), Javne nabavke (Poglavlje 5), Privredno pravo (Poglavlje 6), Poljoprivreda i ruralni razvoj (Poglavlje 11) i Ribarstvo (Poglavlje 13), Marović vjeruje da će tehnički uslovi biti ispunjeni do iduće godine.
Marović ukazuje na 2026. godinu kao potencijalno problematičnu, kada se očekuje zatvaranje čak 20 poglavlja, uključujući Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
– Za nas će ovo biti veliki izazov jer smo već u pregovorima tražili određena izuzeća – kazala je Marović, dodajući da će jedno od mjerila u tom poglavlju vjerovatno biti ispunjeno tek sredinom 2028. godine.
Iako priznaje da je vladajuća koalicija formalno stabilna, Marović smatra da unutrašnja trvenja među partnerima ograničavaju kapacitet za ključne reforme.
– Ova parlamentarna većina neće biti dovoljna za ulazak u EU – izjavila je ona, ističući da bi zbog političkih trgovina mogla oslabiti i stabilnost države. Ukoliko želimo da postanemo članica EU do 2028, Vlada se ne smije srušiti – upozorila je Marović.
Marović je podsjetila da su države članice EU te koje donose konačne odluke o pristupanju novih članica, te mogu blokirati proces ukoliko smatraju da postoji nestabilnost u Crnoj Gori. Očekuje da će tokom 2026. godine, kada zatvaranje pregovaračkih poglavlja bude intenzivnije, zemlje članice postaviti strože uslove u vezi sa vladavinom prava i stabilnošću.
– Nacionalistički izleti, retorika i ovakva parlamentarna većina tada neće prolaziti – kazala je Marović.
Posebno je istakla značaj nedavne inicijative Evropske komisije, koja je Savjetu EU predložila formiranje tehničke radne grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gore EU.
– Ova inicijativa predstavlja signal da se bližimo završetku pregovora – rekla je Marović. Ipak, negativna poruka stigla je ubrzo, kada su države članice iz izvještaja uklonile dio koji se odnosi na formiranje tehničke grupe, što je, prema Marović, značajno narušilo kredibilitet EK.
Komentarišući najnoviji izvještaj EK o napretku Crne Gore, Marović je ocijenila da su ključne poruke očekivane, ali i da su ocjene u vezi sa ključnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i ljudska prava, nešto bolje nego prošle godine.
– Ukupna ocjena za ova poglavlja je ‘dobar napredak’, što nije dovoljno dobro u trenutku kada smo dobili Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) – kazala je Marović, dodajući da je nužno dalje jačanje institucija u zemlji, bez kojih, kako smatra, nema vladavine prava.
Marović je napomenula da očekuje napredak u zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja do 2026. godine, ali i naglasila potrebu za dodatnim naporima u vezi s pitanjima kao što su izborna reforma i izbor predsjednika Vrhovnog suda.
Pitanje reformskog plana i tzv. Plana rasta smatra ključnim za ekonomski napredak države. Ipak, ukazuje na sporo napredovanje zajedničkog regionalnog tržišta, koje koči zemlje koje su ispunile više uslova. Marović vjeruje da Crna Gora treba veći iznos sredstava od EU u odnosu na druge zemlje u regionu, s obzirom na to da je najbliža članstvu, te kritikuje raspodjelu finansijskih sredstava, prema kojoj je Crnoj Gori dodijeljeno 383,5 miliona eura, u poređenju s 1,6 milijardi eura za Srbiju.
Ona je bila izuzetno kritična prema izjavama predsjednice EK Ursule von der Leyen, posebno nakon što je von der Leyen pohvalila napore Srbije u oblasti vladavine prava prije dolaska u Crnu Goru, što je, kako Marović tvrdi, umanjilo važnost poruka koje je kasnije uputila Crnoj Gori.
Komentarišući izjavu hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu Tomislava Sokola o uticaju srpsko-ruskih interesa u Crnoj Gori, Marović smatra da poslanici Evropskog parlamenta imaju pravo da zastupaju svoje političke agende, što uključuje i podršku partnerima na Zapadnom Balkanu.
– Ne vidim ništa sporno u Sokolovoj izjavi – kazala je Marović, dodajući da politički uticaj iz država članica može biti problematičan kada visoki evropski zvaničnici zauzimaju jasne političke strane, kao što je bio slučaj s povjerenikom za proširenje EU.
Na kraju, Marović je naglasila važnost da se crnogorski političari fokusiraju na stvarne izazove i rad na jačanju institucionalnog okvira koji će omogućiti stabilno upravljanje državom na evropskom putu. Prema njenim riječima, Crna Gora može iskoristiti priliku koja joj se nudi, ali samo uz odlučnost i političku stabilnost.
Komentariši