Lideri Evropske unije i Zapadnog Balkana okupljaju se danas u Tivtu na Samitu EU-Zapadni Balkan. Očekuje se da će se Samit fokusirati na napredak pregovora o pristupanju, implementaciju Plana rasta za Zapadni Balkan, prijedloge za postepenu integraciju zemalja kandidata i regionalnu saradnju.

Uoči samita, European Western Balkans donosi intervju s evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos o budućnosti procesa proširenja, novim idejama za postepenu integraciju, kao i trenutnom stanju procesa pridruživanja na Zapadnom Balkanu.

Evropski Zapadni Balkan: Samit EU-Zapadni Balkan održava se u Tivtu u vrijeme intenzivnih diskusija o budućnosti proširenja. Koje će teme, po vašem mišljenju, biti ključne u razgovorima s liderima i šta očekujete da će biti najvažnija poruka za građane regije?

Marta Kos: Otkako je u Mađarskoj nova vlada, postoji nova dinamika u procesu proširenja na svim nivoima. Najvažnija poruka za zemlje Zapadnog Balkana od EU je da napredujemo i da stvari idu naprijed.

Vidimo da u Crnoj Gori i Albaniji očigledno prelazimo u sljedeće faze njihovog procesa pristupanja. Postoji mnogo pozitivne energije oko onoga što se trenutno radi, i ja toplo očekujem da će se to vidjeti tokom samita u Tivtu.

EWB: Posljednjih sedmica, nekoliko država članica EU izašlo je s različitim prijedlozima o novim modelima integracije prije punopravnog članstva. Kako gledate na do sada predložene modele? Mislite li da je reforma u ovom smjeru neophodna i hoće li biti zvanične diskusije o ovoj temi u doglednoj budućnosti ?

MK: Ovi prijedlozi unose novu dinamiku u diskusiju i to je veoma dobrodošlo. Koristimo metodologiju koja je slična onoj koju smo koristili prije 40 godina, kada su Španija i Portugal pristupile EU. Potrebno je vidjeti šta možemo učiniti drugačije kako bismo mogli odgovoriti na geopolitičku situaciju koja je danas potpuno drugačija nego što je bila u prethodnim procesima proširenja.

Ne mogu reći kakav će biti rezultat ove diskusije, ali postepena integracija je jedno od područja gdje bismo zaista mogli dublje ići. Dakle, ono što znamo iz diskusije je da se države članice žele držati principa zasnovanog na zaslugama, što je važno.

Kažu da bismo zaista trebali voditi računa o osnovama – vladavini prava, borbi protiv korupcije, ljudskim pravima i pluralizmu medija – i ja se slažem s tim. Postepenom integracijom bismo mogli mnogo ranije pokazati građanima kako njihova zemlja ima koristi od toga što već sada ide u EU, a ne samo dok čeka punopravno članstvo u EU.

EWB: U pismu koje ste nedavno poslali zemljama regije, upozorili ste na spor tempo provedbe reformi i rizik gubitka sredstava iz Plana rasta. Šta uzrokuje ovaj spori tempo – da li je Plan previše ambiciozan ili vlade nisu dovoljno posvećene provedbi reformi?

MK : Situacija za Planove rasta je različita u svakoj zemlji. S Planom rasta i Instrumentom za reforme rasta više smo nego udvostručili finansijsku pomoć za Zapadni Balkan i pružili finansijske podsticaje za reforme koje zemlje trebaju provesti na svom putu ka EU. Kandidati postavljaju vlastite ambicije i sami su u igri, međutim, rezultati su niski.

Pisma su poslana kako bi se zemlje obavijestile o njihovoj situaciji u pogledu perioda odgode za ispunjavanje ciljeva do juna. Plan rasta zasniva se na učinku, što znači da se sredstva isplaćuju po isporuci. Osmišljeni su da dodaju podršku i ohrabrenje i dobro služe toj svrsi. To znamo jer vidimo da se provode mnoge reforme.

EWB: Šta će se dogoditi sa sredstvima koja zemlje ne budu u mogućnosti povući u propisanim rokovima? Da li Evropska komisija već razmatra preraspodjelu sredstava onim zemljama koje provode reforme, poput Crne Gore i Albanije, koje su do sada dobile najveći broj tranši?

MK: Reforme moraju ostati prioritet za korisnike, kako bi maksimalno iskoristili ono što im Plan rasta može ponuditi.

Instrument za reforme i rast je instrument zasnovan na učinku, gdje se sredstva isplaćuju tek kada se reforme u potpunosti provedu. Naš fokus je na podršci zemljama da provedu reforme kako bi mogle dobiti novac.

EWB: Nedavno ste govorili i o Srbiji u kontekstu Plana rasta. Koje su glavne prepreke daljnjim isplatama sredstava za Srbiju? Da li su samo pravosudni zakoni ono što je Evropska komisija ocijenila kao korak unazad?

MK: Izmjene pravosudnih zakona moraju biti u skladu sa standardima EU, a preporuke iz mišljenja Venecijanske komisije moraju se u potpunosti provesti.

Komisija kontinuirano procjenjuje da li su ispunjeni relevantni uslovi za podršku u okviru finansijskih instrumenata EU. To je dio uobičajene implementacije ovih instrumenata i primjenjuje se tokom cijelog procesa u fazi svakog zahtjeva za plaćanje.

Nastavljamo podržavati Srbiju na njenom putu ka EU i istovremeno očekujemo da će vlasti podržavati i poštovati efikasne demokratske mehanizme, vladavinu prava i ljudska prava.

EWB: Vaše pohvale za usvajanje seta izbornih zakona u Narodnoj skupštini Srbije izazvale su brojne reakcije u Srbiji. Stručna zajednica smatra da su usvojeni zakoni kozmetičke promjene i nedovoljni za poboljšanje izbornih uslova. Da li Evropska komisija vjeruje da je realno da će sljedeći izbori u Srbiji biti slobodni i pošteni i kakva će biti njena reakcija ako to ne bude slučaj?

MK: Usvajanje izbornih zakona nazvao sam „prvim važnim korakom“ u podršci slobodnim i poštenim izborima. Ovo nije bio sud o tome koliko će dobro zakoni funkcionisati, već podrška smjeru kretanja koji oni ukazuju.

Nastavljamo blisku saradnju sa srbijanskim vlastima u cilju usvajanja dva ključna preostala zakona o borbi protiv korupcije i finansiranju političkih aktivnosti, u skladu s preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Što se tiče izbora, pravilno funkcionisanje demokratskih institucija Srbije je u srži procesa pristupanja Srbije EU. Srbija bi trebala garantovati adekvatne uslove za građanske posmatrače izbora kako bi obavljali svoje aktivnosti u okruženju bez pritiska i zastrašivanja.

EWB: Prošlog mjeseca postignut je dogovor o osnivanju radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore. Kako će proces izrade izgledati u bliskoj budućnosti? Postoji li trenutno pravni okvir za definiranje strožih zaštitnih klauzula na kojima insistira niz država članica?

MK: Izrada nacrta se odvija unutar ad hoc radne grupe vijeća – država članica EU. Tu će se oblikovati mjesto Crne Gore unutar Evropske unije.

Radna grupa je dogovorena tek krajem aprila, tako da je još u ranoj fazi.

Zaštitne mjere nisu nove u ovom procesu i bit će odlučene tokom procesa izrade nacrta, tako da će njihov izgled postati jasniji kako proces izrade bude napredovao.

EWB: S obzirom na to da su pripreme za Ugovor o pristupanju Crne Gore započele, možemo li konkretnije govoriti o datumu završetka pregovora?

MK: Proces proširenja ne funkcioniše po fiksnim vremenskim rokovima jer postoji više faktora koji dolaze do izražaja. Prvi od njih je brzina kojom zemlje provode potrebne reforme.

Izrada ugovora o pristupanju za Crnu Goru je izuzetno pozitivan korak na kraju procesa, ali ne određuje krajnji datum.

Crna Gora još uvijek ima važan posao koji treba obaviti u okviru „osnovnog“ klastera o vladavini prava i pravosuđu, a to će zahtijevati značajan napor prije završetka pregovora. Naporan rad Crne Gore se isplati i taj zamah treba prenijeti sada u završne faze.

EWB: Albanija je još jedna zemlja u regiji koja je ostvarila značajan napredak. Također je postignut sporazum o IBAR-u. Šta je bilo presudno za ubrzanje procesa Albanije i očekujete li da će zemlja do kraja godine početi zatvarati bilo koja pregovaračka poglavlja?

MK: Države članice i Komisija su procijenile da je Albanija ispunila privremene zahtjeve za vladavinu prava. Kada zemlja ispuni obaveze, mi u EU moramo biti odlučni, podržati svoj dio sporazuma i zauzvrat ispuniti obaveze.

Albanija je postala druga zemlja kandidat, nakon Crne Gore, koja je dostigla ovu ključnu fazu u procesu pristupanja. Međutim, IBAR-ovi su daleko od kraja procesa. U stvari, oni označavaju početak najzahtjevnije faze pregovora, a to je zatvaranje poglavlja. S tim u vezi, ne radimo na vremenskim rokovima već na rezultatima dok sarađujemo s Albanijom na pripremi za njeno pridruživanje Uniji.

EWB: Evropska komisija uvijek kaže da proširenje mora ostati proces zasnovan na zaslugama. Međutim, slučaj Sjeverne Makedonije pokazuje da bilateralni sporovi i dalje koče proces. Očekujete li napredak u rješavanju zastoja Sjeverne Makedonije?

MK: Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja čine suštinski dio procesa evropskih integracija kandidata.

U slučaju Sjeverne Makedonije, spremni smo završiti početnu fazu pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom čim ona ispuni svoju obavezu da dovrši ustavne promjene, kako su to naznačili lideri EU nakon samita u julu 2022. godine.

Također je vrlo važno da Bugarska i Sjeverna Makedonija obnove međusobno povjerenje i uspostave povjerenje, a mi smo i dalje spremni olakšati te razgovore.