• U intervjuu Anteni M bivši predsjednik države, vlade i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović konstatovao je da bi bilo pogrešno očekivati da će sa Zapada doći neka “spasonosna terapija” koja bi izliječila politički kancer koji trenutno opterećuje Crnu Goru.

– Uprkos svemu, uoči punoljetstva obnove državnosti meni Crna Gora danas zaista liči kao 18-godišnja mladost pred kojom je dobra budućnost – rekao je Đukanović.

– Zapadni partneri jako dobro vide šta se ovdje događa, ali ne posvećuju tome potrebnu pažnju. Razumijem, imaju mnogo važnije prioritete nego što je Crna Gora i nego što je Zapadni Balkan, ali to ih ne opravdava za pogrešne politike koje iniciraju ili podržavaju kad je u pitanju evropska perspektiva našeg regiona-  ocijenio je Đukanović.

On je dodao da se – Pokušava previdjeti i da je koketiranjem nekih autoritativnih zapadnih političkih adresa sa regionalnim nacionalističkim politikama pušten duh iz boce u društvima Zapadnog Balkana”, tj. “da se danas Zapadni Balkan bavi istim temama kojima se bavio i 90-ih godina, zaštitom tobože ugroženih pripadnika određenih naroda izvan granica matične države, čime se ruši suverenitet susjednih država, kvare dobrosusjedski odnosi i u suštini ugrožava stabilnost, time i evropska perspektiva regiona –

Đukanović je, komentarišući politiku zapadnih partnera prema Crnoj Gori i regionu, rekao da oni jako dobro vide šta se ovdje događa, ali da ne posvećuju tome potrebnu pažnju.

– Razumijem, imaju mnogo važnije prioritete nego što je Crna Gora i nego što je Zapadni Balkan, ali to ih ne opravdava za pogrešne politike koje iniciraju, ili podržavaju kada je u pitanju evropska perspektiva našeg regiona – naveo je Đukanović.

Prema njegovom mišljenju, SAD tj. Stejt Dipartment – sebičnom apsolutizacijom svojih interesa ignoriše krupne političke štete koje time čini u regionu – i dodaje da misli – da su toliko uzele maha da ih je sada teško bezbolno popraviti-

Odgovarajući na pitanje da li se zapravo radi o eksperimentu iza kojeg stoje predsjednik Upravnog odbora fondacije “Za otvoreno društvo” Aleksander Soroš i zet bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa Džared Kušner, koji ima biznis u Srbiji, Đukanović je kazao da je moguće, ali i da je moguće da se radi o drugim interesima.

– Legitimno je da Amerika eksponira svoja dva vrlo važna politička interesa u ovom regionu. A to je da odvoji Srbiju od Rusije i drugo da negdje suspregne političku i diplomatsku destrukciju Srbije kada je u pitanju međunarodno priznanje Kosova. Uobičajeno je pravo velike sile da svoje političke interese pretpostavi interesima drugih država i regiona i da zbog toga namjerno zatvara oči pred današnjom retorikom zvaničnog Beograda, koja ni po čemu ne odudara od narativa i prakse Srbije iz ranih 90-ih godina. Tada je Milošević krenuo da zaštiti navodno ugrožene Srbe u Bosni i Hercegovini i danas Vučić pokušava da zaštiti navodno ugrožena prava Srba u Crnoj Gori i u drugim državama regiona. Znamo kako je završilo prvi put i znamo kako jedino može završiti i drugi i svaki sljedeći put -istakao je on.

Đukanović je kazao i da primjećuje – veliku razigranost Soroša nasljednika na Zapadnom Balkanu – sa ambicijom da nam objasni šta je za nas dobro i da nam nametnne svoje “spasonosno otkriće” Otvoreni Balkan, ali da to nije uspio iako je to pokušavao da uradi “sa svoja dva najbliža podržavaoca” – predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Albanije Edijem Ramom.

– Iako je pokušavao to uradi sa Vučićem i Ramom, koji su za taj cilj regrutovali i našeg nesrećenog (Dritana) Abazovića koji je bio apsolutno nedorastao igrač i neposvećen crnogorskim interesima i koji se nadao da će tako, služeći igri ovih, za njega autoritativnih regionalnih i međunarodnih igrača, učvrstiti svoj nedostajući autoritet i produžiti vijek svoje karijere. On je danas opet margina. Crna Gora se unekoliko politički otrijeznila zahvaljujući lekcijama koje smo naučili tokom prethodne četiri godine, a mislim da je ideja Open Balkana u međuvremenu postala prošlost – konstatovao je Đukanović.

Na pitanje da li je prijem Kosova u SE i Rezolucija o Srebrenici, koja treba da bude usvojena u Ujedinjenim nacijama, trenutak u kojem će „barem dio vlasti početi da skida evropejsku masku“, on je odgovorio da i glasanje u PSSE pokazuje da nema nikakve stvarne homogenizacije u redovima kreatora i realizatora državne politike u Crnoj Gori.