Dok se Vlada Crne Gore masovno odlučila na kolektivni odmor, izvještaj o realizaciji obaveza ministara u prvoj polovini godine ukazuje na zabrinjavajuće slab učinak. Čak četiri resora bilježe nula ispunjenih zadataka, a još pet ih nije završilo ni polovinu planiranog, ali među ministrima ne vlada bojazan da bi ih to moglo koštati funkcije.

Ministar zdravlja se tako našao među onima koji nijesu uspjeli ni da ispune 50 odsto zadataka, dok je nešto bolje prošao resor turizma – sa „čak“ pola odrađenog posla. U Ministarstvu unutrašnjih poslova su, pak, ostvarili oko 59 procenata planiranih obaveza i ističu da „vrijedno rade na očuvanju bezbjednosti“.

Među najlošijima su se našla i ministarstva pravde, poljoprivrede, dijaspore, kao i energetike i rudarstva. Iako se u pojedinim slučajevima ističu takozvani tehnički razlozi, poput prebacivanja nadležnosti ili potreba za dodatnim usaglašavanjima, postavlja se pitanje – zašto ti problemi nijesu preduprijeđeni ranije.

Ministar dijaspore Mirsad Azemović, čije ministarstvo nije ispunilo ključnu obavezu donošenja izmijenjenog Zakona o saradnji sa iseljenicima, krivicu prebacuje na terminološke nedoumice i neusklađenosti sa bivšim Ministarstvom vanjskih poslova. Ipak, najavljuje da će zakon „biti na dnevnom redu Vlade vrlo brzo“.

Spajićeva obećanja o efikasnosti pala u vodu: Neki ministri bez ijedne realizovane obaveze

I u resoru socijalnog staranja, porodice i demografije ističu da su imali „koordinacione prepreke“. Ministar Damir Gutić tvrdi da su tri važna zakona morali usklađivati sa drugim resorima i još sedam zakonskih akata, ali dodaje da su „zadovoljni što je posao završen u julu“.

Ministarstvo kulture i medija navodi da su aktivnosti završene još ranije, ali da su kasnili sa usvajanjem zbog potrebe za saglasnostima drugih organa. Tek 31. jula su usvojene dvije aktivnosti iz godišnjeg plana, što otvara pitanje – šta se dešavalo prethodnih šest mjeseci?

U Ministarstvu energetike i rudarstva opravdavaju slab učinak time što su konstituisani tek u aprilu, kada je već prošao jedan kvartal, ali napominju da su „u vrlo kratkom roku pokrenuli brojne aktivnosti“. Slično se pravdaju i u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO, gdje se kasnilo sa mišljenjima potrebnim za Nacrt zakona koji je još u januaru bio u javnoj raspravi.

Premijer Milojko Spajić je ranije tvrdio da će rad ministara biti predmet redovne procjene, te da će svako šestomjesečje donijeti presjek učinka. „Oni koji ne budu dobro radili, mogu računati da će biti smijenjeni“, poručivao je. Međutim, kako sada stvari stoje – niko od ministara ne pokazuje bojazan da bi takav scenario mogao doći na dnevni red, bez obzira na porazne rezultate.

Na sve to, iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da brojke ne treba uzimati doslovno jer su „među najefikasnijima kada je riječ o strateškim i normativnim aktivnostima“. Ministarstvo pravde poručuje da „neispunjene obaveze čine manji dio ukupnih nadležnosti“, dok iz Ministarstva sporta najavljuju zakone o sportu i mladima – „već na jesen“.

Ako se uzme u obzir metodologija koju je sam premijer predložio, prema kojoj se učinak mjeri na svakih šest mjeseci, jasno je da se brojevi ne mogu zanemariti. A još je jasnije da politička odgovornost – barem za sada – nije u fokusu ove vlade.