Poslanik SDP-a Boris Mugosa skrenuo je pažnju, na platformi X, na važnost Zakona o državnoj imovini, naglasivši da su njegove izmjene i dopune predložene bez adekvatne javne rasprave. On poziva Vladu i poslanike PES-a da povuku sporne predloge i otvore širu diskusiju koja uključuje stručnjake, lokalne zajednice i nevladine organizacije.

– Koliko je ozbiljan i kompleksan Zakon o državnoj imovini jer se njime uređuje korišćenje, upravljanje i raspolaganje stvarima i drugim dobrima koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi, govori i činjenica da ga je Skupština donijela prije 15 godina, odnosno 2009. godine i da od tada nije bilo izmjena i dopuna (osim 2011-te samo u dijelu novčanih kazni za prekršaje i uskladjivanja sa Zakonom o prekršajima). I sad 15 godina od donošenja navedenog sistemskog Zakona prvo Vlada a onda i poslanici PES-a “na brzinu” i bez adekvatne javne rasprave predlažu veoma diskutabilne izmjene važnih članova ovog Zakona – kazao je Mugoša.

On je pozvao  Vladu da amandmanski djeluje na svoj Predlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnoj imovini i izbriše predloženu izmjenu člana aktuelnog Zakona o državnoj imovini kojom se suštinski urušava Ustavom definisana uloga Skupštine, jer prema tom predlogu Skupština neće više odlučivati o stvarima i dobrima u državnoj imovini vrijednijim od 150 miliona eura, kako to propisuje trenutno zakonsko rješenje, već će joj to pravo pripasti samo u slučaju da se radi o imovini vrednijoj od 300 miliona eura a do te vrijednosti odlučuje samo Vlada.

Takodje je pozvao i  kolege iz PES-a da povuku predlog svojih amandmana na navedeni Zakon koji su izazvali negativne reakcije predstavnika partija i vlasti i opozicije, NVO sektora i dr.

– Na kraju, predlažem da se o veoma važnom sistemskom Zakonu o državnoj imovini i potencijalnim njegovim izmjenama nakon 15 godina primjene koja je pokazala i odredjena diskutabilna praktična iskustva otvori ozbiljna javna rasprava; da se osim Vlade i Skupštine u dijalog uključe nezavisni eksperti za tu oblast, Zajednica opština, NVO sektor, privredna udruženja i dr. –  zaključuje Mugoša.