Klinički centar Crne Gore (KCCG) i advokat Danilo Mićović našli su se u središtu istrage zbog curenja povjerljivih medicinskih podataka novinarke Ane Raičković. Državno tužilaštvo još izviđa kako su lični podaci iz Heliant sistema završili u rukama advokata, koji ih je potom pokušao iznijeti kao dokaz na javnom suđenju. U izvještaju ljekara, koji je Mićović predstavio 28. marta, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja, što je sudija Ilija Radulović ocijenio nezakonito pribavljenim dokazom.

Na ročištu, Mićović je predložio sudu da se izvještaj ljekara specijaliste koristi kao dokaz i komentarisao detalje o simptomima i dijagnozi, što je izazvalo reakciju Društva profesionalnih novinara (DPN). Predsjednik DPN-a Mila Radulović istakla je da posebno zabrinjava činjenica da je povjerljive podatke učinio javnim predsjednik Advokatske komore. Ona je kritikovala njegov pristup, naglašavajući da on umjesto etičkog djelovanja smatra da cilj opravdava sredstva, odnosno da klijenta brani i nezakonitostima.

Mićović je branilac Zorana Ćoća Bećirovića, Luke Bećirovića i Mladena Mijatovića, koji su prvostepenom odlukom osuđeni za napad na novinarku Raičković. Zoran Bećirović je dobio jednogodišnju zatvorsku kaznu, Mladen Mijatović deset mjeseci, a Luka Bećirović sedam mjeseci uslovno. Advokat Mićović, koji je ujedno predsjednik Advokatske komore, nije odgovarao do sada za kršenje etike, iako je javno pročitao povjerljive podatke.

Ombudsman je u svom mišljenju jasno ukazao da je curenje podataka ozbiljno poljuljalo povjerenje u zdravstveni sistem i da su prava na privatnost prekršena. KCCG je priznao odgovornost za propuste u zaštiti ličnih podataka, iako tvrdi da nije moguće utvrditi ko je konkretno pristupio kartonu i odštampao izvještaj. Utvrđeno je da je izvještaj odštampan sa naloga doktorice koja je bila na bolovanju, a koja nije nikome dala ovlašćenje da koristi njenu šifru.

Iz KCCG su pojasnili da su preduzeli niz mjera zaštite podataka, uključujući potpisivanje ugovora o povjerljivosti sa zaposlenima, uvođenje periodične promjene šifri i implementaciju standarda zaštite informacionog sistema EURO REK2 u Heliant sistemu, koji je odvojen od ostatka informacionog sistema KCCG. Ipak, svjesni su da i pored ovih mjera uvijek postoji rizik od zloupotrebe podataka, s obzirom na obradu podataka više desetina hiljada pacijenata mjesečno u oko 1.000 radnih jedinica.

Državno tužilaštvo je za sada saslušalo više svjedoka i preduzelo druge dokazne radnje, a odluka o odgovornosti biće donijeta nakon analize pribavljenih dokaza. Nije odgovoreno da li će se razmatrati odgovornost advokata Mićovića za činjenje podataka javnim i u kom svojstvu je saslušan.

Kodeks profesionalne etike advokata u Crnoj Gori, iako formalno nevažeći jer se odnosi na bivšu Jugoslaviju, jasno definiše da advokat smije koristiti samo dopuštena i časna sredstva i ne smije sudjelovati u nedozvoljenom pribavljanju dokaza, bez obzira na nalog ili interes klijenta. Radulović je podsjetila da bi Advokatska komora trebalo da bude stub vladavine prava, ali da se advokati često izuzimaju od kritike dok su sudije i tužioci pod stalnom prismotrom.

Ombudsman je KCCG preporučio da preduzme mjere za utvrđivanje okolnosti neovlašćenog pristupa i objavljivanja izvještaja, uključujući disciplinske postupke, implementaciju strožih kontrola pristupa ličnim podacima, višefaktorsku autentifikaciju, enkripciju i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola, te organizovanje obuka za zaposlene o zaštiti podataka i prepoznavanju prijetnji.

Prema Pravilniku o zaštiti ličnih podataka KCCG, svi koji obrađuju podatke moraju izvršiti propisane procedure, uključujući potpisivanje izjave o zaštiti podataka prije stupanja na dužnost, a kršenje ovih odredbi predstavlja disciplinsku povredu. Ugovori o čuvanju podataka sa zaposlenima su, međutim, potpisani tek nakon incidenta sa curenjem podataka novinarke Raičković, i do sada nijedan disciplinski postupak nije sproveden.