Uprkos hvalospjevima kojima su domaći i evropski mediji dočekali ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, dokument sadrži niz upozorenja koja ne bi trebalo ignorisati. Iako je Crna Gora, sa prosječnom ocjenom 3,65, i dalje najbolja među zemljama kandidatkinjama i za manje od pola boda poboljšala rezultat iz prošle godine, problemi u ključnim oblastima ostaju duboki.

Najizraženiji nedostaci evidentni su u poglavljima 23 i 24, koja se tiču vladavine prava, borbe protiv korupcije i efikasnosti pravosuđa. Evropska komisija ocjenjuje da je napredak u ovim oblastima ograničen, dajući ocjenu tri, što znači “ograničen do određeni napredak”. Posljednja se poglavlja najteže zatvaraju, a preporuke iz prošlogodišnjeg izvještaja i dalje su na snazi.

Komisija posebno ističe da nedostatak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala upućuje na potrebu jačanja institucija koje trebaju rješavati te probleme. U Briselu traže efikasnije oduzimanje imovine stečene kriminalom, snažniju unutrašnju kontrolu u policiji i tužilaštvu, kao i reorganizaciju Ministarstva unutrašnjih poslova. Imenuvanja u bezbjednosnom sektoru, naglašavaju, moraju se vršiti po principu stručnosti.

Evropska komisija ukazuje na neophodnost jačanja nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa, uključujući transparentan izbor sudija i tužilaca, te funkcionalnost Ustavnog suda, Sudskog i Tužilačkog savjeta. Traži se i poboljšanje efikasnosti sudova, kao i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja. Specijalno tužilaštvo i policija moraju dobiti adekvatne uslove za rad, upozoravaju u Briselu.

Pad ocjene sa petice na trojku zabilježen je u poglavlju Informatičko društvo i mediji, iako je ovo poglavlje privremeno zatvoreno prošle godine. Evropska komisija konstatuje da vlasti reaguju na prijave nasilja nad novinarima, uglavnom putem interneta, ali verbalni napadi od strane zvaničnika i političkih partija i dalje traju. Kašnjenja u imenovanju članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medije i pravni epilog izbora generalnog direktora Javnog servisa dodatno zabrinjavaju.

U oblasti sajber bezbjednosti primijećeno je da Crna Gora nije harmonizovala zakonodavstvo sa EU standardima, niti je formirala nacionalnu Agenciju za sajber bezbjednost. Država mora ograničiti saradnju s visokorizičnim tehnološkim dobavljačima i uspostaviti sistem koji garantuje sigurnost i transparentnost digitalnog prostora.

Vizna politika Crne Gore, takođe, nije u potpunosti usklađena sa politikom Evropske unije. Devet zemalja – Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Kina, Katar, Rusija, Saudijska Arabija i Turska – još uvijek predstavljaju izazov, jer državljani nekih od njih mogu ulaziti bez vize, dok je Turska nedavno uključena u vizni režim. EK podsjeća da je puna usklađenost vizne politike sa EU završni uslov u okviru poglavlja 24 i naglašava hitnost tog pitanja.

U oblasti bezbjednosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne kontrole Crna Gora je ostvarila ograničen napredak. Komisija preporučuje jačanje inspekcijskih kapaciteta, zapošljavanje novih kadrova, obuke o bezbjednosti hrane i dobrobiti životinja, kao i uspostavljanje nadzora nad bjesnilom i bolestima ptica.

Fiskalna ranjivost ostaje izazov, uz visoku zavisnost od turizma i povećanje budžetskog deficita. EK traži razvoj zelenih i digitalnih industrija, smanjenje zavisnosti od sektora usluga i turizma, te ograničavanje javne potrošnje. Ekonomija se suočava sa usporavanjem rasta zbog slabije turističke sezone u 2024. i 2025. godini.

Kad su u pitanju međunarodni odnosi, Crna Gora generalno održava dobre bilateralne veze sa susjedima. Odnosi s Kosovom su ocijenjeni pozitivnim, ali povremene međustranačke tenzije u parlamentarnoj većini otežavaju situaciju. Odnosi sa Beogradom su stabilni uz povremene optužbe, dok se dijalog s Hrvatskom intenzivira radi rješavanja otvorenih pitanja. Odnosi s Bosnom i Hercegovinom ostaju uglavnom dobri.

Iako su mediji i političari dočekali Izvještaj sa pohvalama i naslovima poput “Crna Gora radi, Evropa prepoznaje” ili izjave Marte Kos da je Crna Gora najbolje pripremljena država kandidatkinja, stvarnost koju dokument pokazuje ukazuje na to da bez konkretnih reformi u ključnim oblastima napredak može ostati površinski.