Premijer i članovi Vlade Crne Gore biće obavezni da prođu postupak provjere integriteta, kojim će se utvrditi i upravljati rizicima od sukoba interesa, kao i pridržavati Etičkog kodeksa. Ovaj kodeks definisaće standarde i pravila ponašanja za članove Vlade tokom obavljanja njihovih funkcija.

Predlog zakona o Vladi, koji je upućen Evropskoj komisiji na mišljenje, uvodi značajne promjene u odnosu na prethodni nacrt. Prema novom predlogu, Vlada će imati 20 ministara, od kojih su dva bez portfelja, dok su 18 odgovorni za upravne oblasti. Sedam ministarstava moraju ostati samostalna i ne mogu se spajati: pravosuđe, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, vanjski poslovi, zdravlje i javna uprava. Vlada može imati najviše četiri potpredsjednika, koji neće biti ministri, a ako Vlada ima više od jednog potpredsjednika, najmanje jedan mora biti žena.

Ove odredbe nisu bile sadržane u nacrtu zakona iz 2022. godine. Takođe, nacrt zakona bio je definisan sa 14 ministara i mogućnošću jednog ili više potpredsjednika. Vlada Milojka Spajića, koja je izabrana 31. oktobra 2023. godine, imala je pet potpredsjednika i 18 ministara, dok je nakon rekonstrukcije u julu 2024. godine broj ministara porastao na 26, a broj potpredsjednika na sedam, sa preklapanjem nadležnosti. U trenutnoj Vladi nema žena među potpredsjednicima, dok je broj ministarki šest.

Prema predlogu zakona, primjena novih odredbi o sastavu Vlade počinje tek nakon parlamentarnih izbora i najranije krajem 2027. godine, ako trenutni kabinet izdrži puni mandat. Crna Gora je trenutno jedina zemlja u regionu koja nema zakon o Vladi.

Radna grupa za pripremu ovog zakona formirana je 2022. godine, a Venecijanska komisija je na plenarnom zasjedanju u oktobru 2023. godine usvojila mišljenje o Nacrtu zakona, ocijenivši ga pozitivno uz preporuke za poboljšanje. Takođe, Nacrt je unaprijeđen na osnovu komentara sa okruglih stolova i mišljenja Venecijanske komisije i Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO).

Jedno od pitanja koje nije regulisano predlogom zakona odnosi se na rad Vlade u tehničkom mandatu, iako je u obrazloženju navedeno da je to u njemu regulisano. Nacrt zakona je predviđao da Vlada u tehničkom mandatu vrši samo tehničke poslove i ne može postavljati nove funkcije ili davati saglasnosti na postavljenja.

Prema predlogu zakona, provjera integriteta članova Vlade uključuje popunjavanje upitnika o ličnim podacima, obrazovanju, zanimanju i postojanju sukoba interesa, a provodi je predsjednik države u saradnji sa nadležnim organima. Ovi organi, kao što su Poreska uprava i Agencija za sprečavanje korupcije, moraju dati mišljenje u određenim rokovima.

Etički kodeks koji će Vlada donijeti utvrdiće standarde i pravila ponašanja za premijera i članove Vlade, a njihovo poštovanje nadgledaće Etički odbor. Takođe, predlog zakona propisuje obavezu mandataru da vodi računa o rodnoj ravnopravnosti i zastupljenosti manjinskih naroda prilikom predlaganja sastava Vlade.

Predlog zakona pojašnjava i da mandat članu Vlade prestaje prestankom mandata Vlade, ostavkom, razrešenjem ili pravosnažnom odlukom suda. Takođe, precizirano je da predsjednik Vlade mora u roku od 30 dana od prestanka mandata člana Vlade predložiti novog kandidata, a ako Skupština ne izabere kandidata, slijedi predlog za glasanje o nepovjerenju Vladi.

Na kraju, predlog zakona definiše odnos između Vlade i predsjednika Crne Gore, kao i obaveze prema Skupštini, Državnoj revizorskoj instituciji i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Članovi Vlade obavezni su da se odazovu pozivima Skupštine, a Vlada će redovno podnositi izvještaje o realizaciji preporuka.