Evropska komisija najavila je da će uskoro predložiti mape puta za države kandidate koje su najviše napredovale u procesu pristupanja, uz poruku da će proširenje i dalje biti zasnovano na rezultatima i poštovanju evropskih vrijednosti

Za sada, međutim, nije objavljeno kako će novi mehanizam izgledati, koje će zemlje formalno obuhvatiti, niti kakve će rokove i obaveze sadržati. Crna Gora u ovu situaciju ulazi kao najnapredniji kandidat: otvorila je svih 33 pregovaračka poglavlja, 18 je privremeno zatvorila, a Savjet EU je u aprilu formirao radnu grupu za pripremu njenog pristupnog ugovora.

Izvršni direktor Alfa centra i politikolog Miloš Perović ukazuje da najavu zato ne treba predstavljati kao već gotovu odluku.

– Prije svega, važno je naglasiti da mi za sada govorimo o najavi, odnosno o predlogu koji Evropska unija razmatra, a ne o već usvojenoj mapi puta. To znači da tek treba da vidimo kako će taj mehanizam izgledati u praksi, koji će rokovi biti definisani i, što je možda još važnije, koliko će obaveze biti precizno definisane i za zemlje kandidate i za samu Evropsku uniju, kazao je Perović za “Dan”.

On ocjenjuje da bi vrijednost takvog dokumenta bila prije svega u većoj predvidljivosti procesa, odnosno u jasnijoj vezi između ispunjene reforme i narednog poteza Evropske unije.

– Zato bih “mapu puta” prije svega vidio kao pokušaj da se proces učini predvidljivijim. Za Crnu Goru je veoma važno da znamo ne samo šta moramo da uradimo, već i šta nakon toga slijedi. Ako je, na primjer, određena reforma ispunjena u konkretnom roku, onda bi trebalo da bude jasno koji je naredni korak Evropske unije i u kojem vremenskom okviru se on može očekivati, naveo je politikolog.

Međusobni odnosi se ne mogu zanemariti

Draganić smatra da se evropski put država regiona ne može posmatrati potpuno odvojeno od njihovih međusobnih odnosa i zajedničke istorije.

– Pitanje međusobnog uticaja među državama regiona je stvar koja je činjenica i koja nažalost zbog jake povezanosti i međusobne zajedničke istorije ne može da se riješi procesima razgraničenja i formalne nezavisnosti bilo koje od tih država, istakao je Draganić.

On ocjenjuje i da se međunarodne okolnosti mijenjaju mnogo brže nego ranije, zbog čega se mijenja i način na koji EU pristupa proširenju.

Prema njegovom stavu, novi pristup mogao bi biti važan i za ostale zemlje kandidate ukoliko konkretan napredak bude praćen konkretnim pomakom u pregovorima. Istovremeno, upozorava da sama mapa puta neće biti dovoljna ako obaveze budu precizirane samo za države kandidate.

– Ako bude ovo drugo, onda govorimo o stvarnoj promjeni modela proširenja. Ako samo dobijemo precizniji spisak onoga što Crna Gora mora da uradi, bez jasnog odgovora šta slijedi sa evropske strane, onda je to više unapređenje tehničkog procesa nego stvarno ubrzavanje puta ka članstvu, istakao je Perović.

Funkcioner Preokreta i politikolog Nemanja Draganić, sa druge strane, smatra da EU već pokazuje veću spremnost da ubrza crnogorski put, ali da to ne smije biti zamjena za stvarnu primjenu reformi.

– Nasuprot tome moramo se pogledati u ogledalo i priznati sebi da deklarativno usvajanje zakona, ispunjavanje forme bez ikakvih stvarnih pomaka i implementacije usvojenog će nas neminovno dovesti u nezavidnu situaciju suočavanja sa sopstvenom neodgovornošću i visokom cijenom odlaganja onog na šta smo se obavezali. U tom smislu mapiranje puta vidim kao nužnost dovođenja u red i čvršćeg obavezivanja na ispunjene obaveza koje u konačnom treba da donesu rezultat na korist obje strane, kazao je Draganić za “Dan”.

Napredak jednih može biti podsticaj drugima

Perović smatra da novi okvir ne mora produbiti razlike među kandidatima, već može d‌jelovati kao podsticaj ostalima.

– Ako se pokaže da se konkretan napredak zaista vrednuje konkretnim korakom naprijed, onda mapa puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu ne mora biti faktor koji dijeli region. Naprotiv, može biti motivacija drugim državama da ubrzaju reforme kako bi i same došle u poziciju da dobiju jasniji evropski okvir, kazao je Perović.

Dodaje da to što Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo za sada ne dobijaju isti okvir “ne znači da su izbačeni iz procesa proširenja”.

On selektivniji pristup EU prema kandidatima vidi kao posljedicu različite brzine reformi i potrebe Unije da dodatno podstakne države koje su bliže narednoj fazi procesa.

– S druge strane, selektivnost koja se provlači kroz priču nije slučajna već je plod toga da se EU suočava sa tim da se kod država koje su u pristupu pridruživanja stvari odvijaju jako sporo i tromo i nameće se kao nužno uplitanje i dodatno podsticanje onih loših đaka koji su malo manje loši, naveo je Draganić.

Sadržaj budućih mapa puta pokazaće da li je riječ o modelu koji preciznije definiše obaveze i kandidata i Evropske unije ili prvenstveno o detaljnijem planu reformskih zadataka za države koje su najdalje odmakle u pregovorima.