Crna Gora i Hrvatska nalaze se na pragu postizanja djelimičnog dogovora o rješavanju niza međusobnih sporova, saznaju “Vijesti” iz dobro upućenih izvora. Prema nezvaničnim informacijama, dogovor uključuje isplatu višemilionske odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, neuklanjanje spomen-ploče na mjestu tog logora, promjenu imena gradskog bazena u Kotoru, dok se o školskom brodu “Jadran” do daljnjeg neće govoriti ni u Crnoj Gori ni u Hrvatskoj.

Sagovornik redakcije tvrdi da bi rješavanje pitanja odštete logorašima trebalo da bude formalizovano na “papiru”, dok bi ostala pitanja bila završena kroz politički, odnosno “džentlmenski” dogovor Podgorice i Zagreba. Iako iznosi nisu zvanično saopšteni, spekuliše se da bi Crna Gora mogla platiti između 14 i 17 miliona eura.

O “Jadranu” da se ćuti, granica ostaje otvorena

Prema informacijama “Vijesti”, dio dogovora je i to da se o školskom brodu “Jadran”, koji Zagreb svojata, ne priča dok se pitanje ne riješi bilateralnim dogovorom ili međunarodnom arbitražom. Hrvatska tvrdi da je riječ o “otetom hrvatskom brodu”, pozivajući se na činjenicu da je od 1933. do 1991. godine većinom imao bazu u gradovima na teritoriji današnje Hrvatske.

Crnogorska strana, međutim, naglašava da se “Jadran” 1991. godine, kada je Hrvatska proglasila nezavisnost, nalazio u Tivtu – na tzv. velikom remontu u tadašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal – te da, prema Sporazumu o pitanjima sukcesije, pripada Crnoj Gori.

Osim pitanja broda, otvorena ostaje i tema granice na moru, posebno na području poluostrva Prevlaka. Spor oko granice traje od raspada Jugoslavije, a prema protokolu o privremenom režimu iz 2002. godine, Zagreb ima kopneni dio poluostrva i morski pojas od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva proglašen “ničijim morem”.

Sporna ploča u Morinju – ostaje

Spomen-ploča na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, otkrivena 2022. godine, ostaje na svom mjestu. Na ploči piše:
“Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi.”

Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, bez saglasnosti Vlade i Opštine Kotor. Uprava za inspekcijske poslove je sredinom oktobra 2022. donijela rješenje o uklanjanju ploče, ali su njeno uklanjanje više puta spriječili pripadnici Vojske Crne Gore. Ministarstvo kulture i medija je krajem avgusta 2023. poručilo da će o daljim koracima odlučiti premijer Milojko Spajić.

U logoru Morinj, koji je funkcionisao početkom devedesetih, bilo je zatočeno 292 osobe iz dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju. Za ratni zločin u Morinju, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na ukupno 12 godina zatvora.

Bazenu u Kotoru novo ime

Kada je riječ o bazenu u Kotoru, tamošnji parlament je avgusta 2021. odlučio da ga nazove po legendarnom vaterpolisti Zoranu Džimiju Gopčeviću. Zagreb je to osudio, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru Morinju. Dio političkog dogovora predviđa da se bazenu da novo ime, ali o tome može odlučiti isključivo lokalna samouprava, a ne Vlada.

Hrvatska traži “tvrđe formulacije”

Prema informacijama “Vijesti”, Zagreb još nije dao zvaničan odgovor na nacrt dokumenta kojim se definiše pitanje odštete logorašima, jer traži izmjene u preambuli koja govori o uzrocima nastanka logora Morinj i prirodi rata početkom 1990-ih. Hrvatska želi da crnogorska strana koristi “tvrđe formulacije” u vezi s karakterizacijom ratnih događaja.

Cilj – deblokada Poglavlja 31

Djelimični dogovor ima za cilj i uklanjanje hrvatske blokade na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Zagreb je krajem 2024. godine blokirao zatvaranje Poglavlja 31 – spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika. Sagovornik “Vijesti” tvrdi da Podgorica želi da ovo pitanje zatvori “u narednim danima”, kako bi se stekli uslovi za nastavak pregovora sa Briselom.

Savjetnica hrvatskog ministra vanjskih poslova, Vanda Babić Galić, potvrdila je da se pregovori odvijaju intenzivno:

– Odšteta logorašima, promjena imena bazena, pitanje školskog broda ‘Jadran’, granica na moru, te postojanost spomen-ploče u Morinju – okvir su prozora ka Briselu i zajedničkim naporima u njihovu rješavanju doći ćemo do konačnog cilja.

Ona je dodala da crnogorski i hrvatski ministri vanjskih poslova, Gordan Grlić Radman i Ervin Ibrahimović, kao i premijer Spajić, “pronalaze brza rješenja onih pitanja koja opterećuju normalno funkcionisanje dviju država”.

– Narativ koji posljednjih mjeseci čujemo nije bio u skladu s politikom dobrosusjedskih odnosa. No srećom, poruke koje smo dobili garancija su kako će Crna Gora ustrajati, te odgovoriti na sve izazove.

Fudbalska diplomatija Milatovića i Milanovića

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u ponedjeljak putuje u Zagreb, gdje će sa svojim hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem gledati utakmicu fudbalskih reprezentacija dvije države.

– Riječ je o tzv. fudbalskoj diplomatiji. Pored podrške našoj reprezentaciji to je i dobar gest u kontekstu dobrosusjedskih odnosa – rekao je izvor “Vijesti” iz kabineta predsjednika.

Prema najavama, Milanović bi u novembru trebalo da uzvrati posjetu Crnoj Gori, kada se igra revanš utakmica kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026.

Babić Galić: Hrvatska ne blokira Crnu Goru

Premijer Hrvatske Andrej Plenković nedavno je sa Bledskog foruma poručio da pokretanje bilateralnih pitanja “nije zdravo za proces pridruživanja”, aludirajući na iskustvo Hrvatske s blokadom Slovenije. Komentarišući njegove riječi, Babić Galić je za “Vijesti” izjavila:

– Hrvatska ne blokira Crnu Goru, već je njen zagovaratelj na evropskom putu. To je sad jasno svima, posebno nakon nedavnog susreta dvaju premijera na marginama Bled foruma. Rješavanje otvorenih pitanja nisu samo bilateralna pitanja, već civilizacijska, uz natkrovljujuće načelo dobrosusjedskih odnosa koji isključuju određena ponašanja i djelovanja koja su dugo već prisutna na crnogorskoj političkoj sceni –