Najava predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je do parlamentarnih izbora ostalo šest mjeseci otvorila je pitanje da li vlast razmatra održavanje prijevremenih izbora, iako je ranije postojala neformalna saglasnost da se, ukoliko političke okolnosti ostanu redovne, na birališta izađe u junu 2027. godine.

Mandić je u utorak u Skupštini prvi put javno pomenuo da je do parlamentarnih izbora ostalo šest mjeseci. Prema nezvaničnim informacijama iz vladajuće većine, međutim, nije postignut dogovor o terminu izbora i očekuje se da parlamentarni i lokalni izbori budu održani u junu.

Iz Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) nijesu odgovorili na pitanja „Vijesti“ da li je izjava predsjednika Skupštine zasnovana na dogovoru unutar parlamentarne većine i, ukoliko jeste, kada bi građani trebalo da izađu na birališta. Odgovore nijesu dostavili ni Pokret Evropa sad (PES) ni Demokrate.

Đukanović: Već je počelo političko pozicioniranje

Docentkinja Univerziteta Donja Gorica Nikoleta Đukanović smatra da Mandićevu izjavu o izborima za šest mjeseci prije treba posmatrati kao političku procjenu i pokušaj otvaranja pitanja prijevremenog glasanja, nego kao potvrdu da je parlamentarna većina već postigla dogovor.

– Meni se čini da smo već ušli u period političkog pozicioniranja za izbore, bez obzira na to kad će oni tačno biti održani – rekla je Đukanović „Vijestima“.

Prema njenim riječima, pitanje nije samo u tome ko će pokušati da odredi datum koji mu najviše odgovara, već i da li će institucije do tada biti spremne za primjenu novih izbornih pravila. Posebno ističe potrebu da lokalni izbori dobiju odvojen politički prostor, umjesto da ponovo budu zasjenjeni parlamentarnom kampanjom.

Đukanović smatra da lokalni izbori treba da budu usmjereni na lokalne politike, kvalitet upravljanja, razvoj gradova i opština i odgovornost lokalnih vlasti, a ne na nacionalne lidere, identitetske podjele i odnose političkih partija na državnom nivou.

Dodatni problem vidi u činjenici da se govori o izborima za šest mjeseci, dok ključni djelovi nove izborne infrastrukture još nijesu uspostavljeni. Crna Gora još nema formiranu Centralnu izbornu komisiju (CIK).

– A kad tome dodamo pitanje novih opštinskih izbornih komisija, biračkog spiska i drugih dugo neriješenih problema izbornog procesa – teško možemo govoriti o elementarnim preduslovima za održavanje fer i demokratskih izbora – kazala je Đukanović.

„Euro model“ kao dio predizborne računice

Pitanje mogućeg ranijeg glasanja dodatno dobija političku težinu zbog najave premijera Milojka Spajića o povećanju zarada i penzija od 1. januara 2027. godine.

Đukanović smatra da je teško zanemariti političku i izbornu dimenziju programa koji građanima donosi značajno nominalno povećanje primanja upravo nekoliko mjeseci prije perioda u kojem bi mogli biti održani izbori.

– Zato bih ‘Euro model’ posmatrala i kao dio političkog pozicioniranja za naredne izbore – rekla je Đukanović.

Ona podsjeća da je povećanje zarada bilo jedno od glavnih političkih obilježja PES-a i ranije, zbog čega će ta partija nastojati da ponovo politički kapitalizuje temu na kojoj je već ostvarivala podršku.

Istovremeno, Đukanović naglašava da javnost mora insistirati na ekonomskoj računici i održivosti programa. Poslodavci su već otvorili pitanja njegovih efekata na poslovanje, dok su iz dijela stručne javnosti zatražene procjene fiskalnog uticaja.

Spajić je prije petnaestak dana najavio da će od 1. januara naredne godine minimalna zarada za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem iznositi 1.000 eura, za zaposlene sa srednjim obrazovanjem 1.250 eura, dok bi minimalna zarada za radna mjesta koja zahtijevaju visoko obrazovanje bila 1.400 eura.

Trenutna minimalna zarada u Crnoj Gori iznosi 600 eura, odnosno 800 eura za radna mjesta za koja je potrebno fakultetsko obrazovanje.

Programom koji predlaže, a čiji detalji i mehanizmi održivosti nijesu poznati, trebalo bi, prema Spajićevim riječima, da bude obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih.

Premijer je najavio i promjene za penzionere, navodeći da će se njihova primanja od 2027. godine usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratila rast zarada.

Milatović: Ne bih da tumačim šta Mandić ima na umu

Predsjednik države Jakov Milatović komentarisao je Mandićevu najavu, ali nije želio da tumači šta predsjednik Skupštine „ima na umu“.

– Ali ono što ja mogu da kažem je da je Skupština konstituisana, čini mi se, u julu 2023. godine. To znači da bi izbori morali da budu u nekom periodu od aprila do juna naredne godine – rekao je Milatović novinarima nakon konferencije „Reforma lokalne samouprave na putu ka EU“, koju je organizovala Zajednica opština Crne Gore.

Zbog „rupa“ u propisima ne postoji jasno određen najraniji datum za raspisivanje izbora, pa bi glasanje potencijalno moglo biti održano mnogo ranije nego što se očekuje.

Zakonom o izboru odbornika i poslanika propisano je da se izbori moraju održati 15 dana prije isteka mandata parlamenta, koji u ovom slučaju traje do 27. jula naredne godine. Najkasniji datum za održavanje izbora bio bi 12. jul, odnosno 11. jul, jer je tog datuma nedjelja.

Izbori se raspisuju između 60 i 100 dana prije održavanja, što bi u ovom slučaju značilo period od 2. aprila do 12. maja. Posljednji datum za raspisivanje izbora, uz poštovanje tog zakonskog okvira, bio bi 12. maj.

Izbori bi ipak mogli uslijediti mnogo ranije ukoliko bi došlo do skraćenja mandata Skupštine ili pada Vlade.

Sve to ostavlja otvorenim pitanje da li će vlast insistirati na ranijem glasanju ili će se držati termina koji se do sada očekivao. Istovremeno, najava povećanja plata i penzija i činjenica da dio izborne infrastrukture još nije uspostavljen dodatno komplikuju priču o eventualnim izborima za samo nekoliko mjeseci.