Građani su ponovo platili cijenu političkih propusta, jer Skupština Crne Gore sinoć nije izabrala nove sudije Ustavnog suda, ocijenile su sagovornice “Vijesti”. Prema njihovim riječima, kandidati su kolateralna šteta političkih trgovina, a partijski interesi prevagnuli su nad opštim interesom.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da je propuštena prilika da se doprinese opštem interesu.

– Iako svi vrlo dobro znaju da ni prosjek ocjena, ni položen pravosudni ispit, ni iskustvo rada u državnoj upravi, ni pripadništvo manjini nisu formalni uslovi za izbor sudije Ustavnog suda, građani nisu zaslužili da plaćaju propuste kroz neizabrane sudije i neodrađene izborene sporove – istakla je.

Za izbor sudija Ustavnog suda Skupština je sinoć glasala za kandidate Ustavnog odbora, zamjenicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića. Predsjednik države Jakov Milatović predložio je advokaticu Mirjanu Vučinić. Nijedan od predloženih kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu poslanika, koja iznosi 54 glasa.

Za kandidatkinju Vučinić glasalo je 16 poslanika opozicije, iz Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, te nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur, dok je 44 predstavnika vlasti bila uzdržana. Poslanici GP URA nijesu učestvovali u glasanju, a dio poslanika vlasti kritički je ocijenio što je Vučinić ranije bila advokat kompanije „Bemaks“.

Izbor Jovanovića podržalo je 45 poslanika većine, protiv je bio Admir Adrović iz Bošnjačke stranke (BS), dok je pet njegovih partijskih kolega bilo uzdržano. Za Radović, koju su neki kritikovali zbog nedostatka pravosudnog ispita, glasalo je 44 poslanika većine, jedan protiv (Adrović) i pet uzdržanih (BS).

Prema Ustavu, ukoliko kandidati ne dobiju potrebnu dvotrećinsku većinu u prvom krugu, održava se drugi krug u kojem je potrebna tropetinska većina (49 glasova). Budući da sinoć nijedan kandidat nije obezbijedio dovoljan broj glasova, drugi krug bi se mogao održati najranije za mjesec dana.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić upozorila je da je propala prva prilika za izbor troje sudija, ali da je to očekivano zbog loše vođenih procedura. Ona je navela da su poslanici Ustavnog odbora tretirani samo kao „podizači ruku“, te da je izostala kvalitetna rasprava o kandidatima.

– Pred poslanike je isporučena gotova lista, po principu ‘uzmi ili ostavi’, što je pristup osuđen na propast – dodala je Bajramspahić.

Ona je istakla da je nemoguće ubijediti opoziciju da glasa motivisana javnim interesom, kada vladajuća većina odbija da podrži kandidatkinju koju po Ustavu predlaže predsjednik, čak i ako je u pitanju identičan javni interes.

– Kandidati su kolateralna šteta političke trgovine, a neozbiljnost partija dodatno podriva povjerenje u Ustavni sud – zaključila je.

Predsjednik države Jakov Milatović, na početku rasprave, upozorio je da izbor sudija ne smije biti plod političke trgovine i da bi neusvajanje nijednog predloženog kandidata bio uvod u potpuni kolaps sistema. Trenutno Ustavni sud funkcioniše sa četvoro od sedam sudija. Ustavni odbor je oglas za izbor dvoje sudija raspisao 23. decembra prošle godine, saslušao kandidate sredinom marta, a predložio ih tek prošle sedmice. U međuvremenu, predsjednik države raspisao je novi oglas za izbor jednog sudije, jer sutkinji Desanki Lopičić krajem godine ističe mandat.

Na zahtjev Milatovića, 15. septembra bila je zakazana vanredna sjednica Skupštine, ali dnevni red nije usvojen. Poslanici opozicije ranije su upozorili na moguću blokadu Ustavnog suda, jer je za odlučivanje potrebno najmanje četvoro sudija. Iz Bošnjačke stranke, koja je dio vladajuće većine, ponovili su da neće podržati kandidate jer nije ispoštovan Ustav u dijelu koji se odnosi na proporcionalnu zastupljenost manjinskih naroda, te su tražili da jedan kandidat bude predstavnik bošnjačkog naroda.

Lider i poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da se nameće narativ kako se sudije moraju birati zbog Evropske komisije, a ne zbog realne potrebe.

– U šta se pretvaramo? U neokolonijalno društvo u kojem treba Amerikanci, Rusi ili Evropljani da govore kako treba da se ponašamo –  rekao je on, osvrćući se i na nedavne događaje u Beranama i Češkoj.

Procedura izbora nasljednika sudija Milorada Gogića i Dragane Đuranović bila je obustavljena dok ne stigne mišljenje Venecijanske komisije. Posljednja je navela da je Skupština trebalo da formalno obavijesti Ustavni sud o prestanku funkcije Dragane Đuranović, koja je penzionisana po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Gorjanc Prelević upozorava da, ako ni za mjesec dana ne bude potrebne većine za izbor sudija, konkursi će se ponavljati, a prvi naredni termin mogao bi biti tek u martu sljedeće godine.

– Građani će i dalje ispaštati, država je na klimavim nogama, a protivnici učlanjenja Crne Gore u EU dobijaju dodatni argument da se radi o neozbiljnoj državi koja nije sposobna da izabere sopstvene institucije – zaključila je ona.