Nakon više od decenije kontinuiranih zahtjeva predstavnika romske zajednice za smanjenje izbornog cenzusa, napravljen je prvi konkretan korak – Skupštini Crne Gore nedavno je upućena inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o izboru odbornika i poslanika, koja bi mogla otvoriti prostor za autentično političko predstavljanje Roma.

Predložene izmjene podrazumijevaju uvođenje mehanizma afirmativne akcije, po uzoru na rješenje koje već postoji za hrvatsku manjinu, čime bi romskoj zajednici bilo omogućeno da osvoji poslanički mandat uz niži izborni prag od 0,35 odsto važećih glasova. Ovaj model, kako ističu inicijatori, predstavlja ključni preduslov za unapređenje političke participacije Roma u Crnoj Gori.

Inicijativu su Skupštini predali Romski savjet i devet romskih nevladinih organizacija, u saradnji sa Savjetom omladinskih inicijativa predsjednika Crne Gore. Time je formalizovan zahtjev koji romska zajednica kontinuirano ističe još od 2014. godine, ukazujući na potrebu da dobije svog autentičnog predstavnika u parlamentu.

Predsjednik Romskog savjeta, Mensur Šaljaj, ocijenio je da je riječ o važnom demokratskom iskoraku, ali naglašava da će konačan ishod zavisiti isključivo od političke volje donosilaca odluka.

– Uvjeren sam da je došao pravi politički trenutak da se ovo pitanje otvori i riješi. Ipak, moram izraziti žaljenje što veći broj romskih nevladinih organizacija nije pružio podršku inicijativi, iako im je statutom predviđeno djelovanje na unapređenju položaja romske zajednice. Smatram da jedino zajedničkim djelovanjem možemo obezbijediti mehanizam koji će garantovati predstavnika Roma u parlamentu, jer upravo taj predstavnik može najbolje artikulisati probleme naše zajednice pred građanima Crne Gore – kazao je Šaljaj za “Dan”.

On dodatno ističe da je za realizaciju ove inicijative presudna spremnost političkih aktera da principe inkluzije i demokratije sprovedu u praksi.

– Sve zavisi od političke volje i spremnosti političara da omoguće ravnopravno učešće svih zajednica u političkom životu – poručuje Šaljaj.

Prema njegovim riječima, već su obavljeni razgovori sa pojedinim političkim subjektima koji su iskazali spremnost da podrže inicijativu. Kako navodi, podrška se očekuje od Demokratske partije socijalista, dok je, prema dostupnim informacijama, i Građanski pokret URA najavio pozitivan stav.

– Kao predsjednik Demokratske partije Roma i odbornik u Skupštini Glavnog grada, razgovarao sam sa kolegama iz DPS-a i uvjeren sam da će podržati ovaj predlog. Takođe, imam informaciju da će podršku dati i GP URA. Međutim, ključno je da inicijativu podrže i partije koje čine vladajuću većinu, uključujući i manjinske stranke – naglašava on.

Poseban akcenat stavlja na Pokret Evropa sad, od kojeg očekuje da potvrdi deklarativno zalaganje za evropske vrijednosti.

– Oni promovišu principe demokratije, jednakosti i evropskih integracija, pa vjerujem da će podržati inicijativu. Izvještaji iz Brisela jasno ukazuju da je politička participacija Roma važan segment na putu ka članstvu u Evropskoj uniji – dodaje Šaljaj.

O ovoj temi razgovarao je i sa ambasadorom Evropske unije u Crnoj Gori, Johanom Satlerom, koji je, kako navodi, izrazio očekivanje da se pitanje smanjenja cenzusa za Rome otvori još tokom prethodne faze izborne reforme.

– Politička situacija u državi tada nije bila stabilna, ali je stav predstavnika EU jasan – potrebno je uvažiti preporuke i obezbijediti veće učešće Roma u političkom životu – ističe on.

Podršku unapređenju političkih prava romske zajednice izrazila je i članica Predsjedništva Građanskog pokreta URA, Ljiljana Jokić-Kapa, koja je povodom 8. aprila – Međunarodnog dana Roma – ukazala na neravnopravan položaj ove zajednice u Crnoj Gori.

– Nažalost, ovaj dan nas i dalje podsjeća da u našem društvu postoje zajednice koje nemaju jednaka prava. Dužnost svih, a posebno političkih aktera, jeste da gradimo državu socijalne pravde u kojoj niko neće biti marginalizovan – poručila je ona.

Jokić-Kapa je naglasila da će URA kroz izmjene zakona predložiti rješenja koja će dodatno osnažiti političku zastupljenost Roma, ističući da je odgovornost svih poslanika da podrže takvu inicijativu.

– Skupština Crne Gore mora obezbijediti romskom narodu ista prava koja već uživa hrvatska zajednica, posebno imajući u vidu podatke sa popisa. Ovakvo rješenje je trebalo biti usvojeno i ranije – kazala je ona.

Upozorila je i na posljedice eventualnog odbijanja predloga.

– Ukoliko inicijativa ne dobije podršku, to bi poslalo lošu poruku iz institucije koja bi trebalo da bude simbol demokratije – da Romi u Crnoj Gori nijesu ravnopravni sa ostalim građanima. Sa druge strane, njihova politička zastupljenost značajno bi doprinijela lakšem ostvarivanju svih drugih prava – naglasila je Jokić-Kapa.

Na kraju, poručila je da će Građanski pokret URA nastaviti borbu za društvo jednakih šansi, u kojem svaka zajednica ima pravo da učestvuje u donošenju odluka koje direktno utiču na njihov život.

Jokić-Kapa: URA će predložiti da Romi dobiju političku zastupljenost u Skupštini