Evropska komisija ima glavni prioritet kada je u pitanju prijem novih članica u EU: osigurati da nijedna nova država članica ne postane nova Mađarska, piše Politiko.

Da bi se to postiglo, plan je da se Crna Gora, koja je blizu završetka pregovora o članstvu, iskoristi kao „pokusni kunić“.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je za Politiko da vodi razgovore o tome kako bi proces izgledao u saradnji sa EU i zemljama članicama, a o tome je bilo riječi i tokom nedavne posjete Irskoj, koja će predsjedavati Savjetom EU u drugoj polovini ove godine.

Dugoročne zaštitne mjere

Evropska komisija želi uvesti „dugoročne zaštitne mjere“ u pristupni ugovor Crne Gore kako bi mogla reagovati ako zemlja nazaduje u pogledu demokratije ili vladavine prava, rekao je zvaničnik Komisije za Politiko, kojem je data anonimnost zbog osjetljivosti pregovora.

– Ovo će biti ugovor o pristupanju koji će definisati buduće ugovore o pristupanju – rekao je zvaničnik.

Crna Gora nije jedina zemlja koja se bori za članstvo; Politiko podsjeća da se Ukrajina zalaže za ulazak u EU 2027. godine kako bi bila uključena u mirovni sporazum s Kremljom, dok će Island održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora.

Milatović je kazao da „niko zapravo ne zna“ kako će tekst ugovora na kraju izgledati, a Podgorica čeka da Komisija dostavi više informacija.

Debata u sjedištu Komisije u Berlaymontu fokusirana je na lekcije iz proširenja 2004. godine, kada su Mađarska, Slovačka i osam drugih zemalja pristupile EU. Zvaničnik Komisije je priznao:

– Da li naša Unija ima sposobnost da odgovori na korake unazad? Ne baš.

Mađarska pod Viktorom Orbanom pokazala se kao svojevrsna opomena: prošlog mjeseca blokirala je 20. rundu sankcija EU protiv Rusije i 90 milijardi eura za Kijev. Prioritet Komisije je sada spriječiti da Crna Gora i druge nove članice postanu „Mađarska 2.0“.

Priprema ugovora i radna grupa

Ugovor o pristupanju Crne Gore – efektivno pravila prema kojima zemlje pristupaju EU – izradiće radna grupa koju organizuje kiparsko predsjedavanje Savjetom, uz doprinos svih zemalja članica.

Portparol kiparskog predsjedništva nije otkrio kada će grupa biti formirana, ali je zvaničnik Komisije rekao da će to biti u roku od „nekoliko sedmica“, a dvojica evropskih diplomata potvrdila su da se očekuje ovog mjeseca.

Komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da se Komisija „trenutno nalazi u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora“, bez navođenja vremenskog okvira. Francuska je jedina zemlja koja se protivi, odbijajući dati zeleno svjetlo za izradu ugovora i zauzimajući izuzetno oprezan pristup proširenju uoči predsjedničkih izbora 2027. godine.

Zaštitne mjere i prava glasa

Malo je jasno kakav će oblik imati zaštitne mjere EU. Kruže ideje, ali nema konkretnog prijedloga. Neki rani prijedlozi uključuju suspenziju prava veta ako Crna Gora i druge nove članice prekrše temeljne vrijednosti, posebno vladavinu prava. Raspravlja se i koliko dugo bi zaštitne mjere trebale ostati na snazi.

Postojale su zaštitne klauzule za zemlje koje su se pridružile 2004. godine, ali su se mogle aktivirati tek tri godine nakon pristupanja i nisu bile robusne. Crna Gora postavlja kao crvenu liniju ograničenje svog prava glasa. Zvaničnik iz Podgorice je rekao da država nema ništa protiv drugih mjera, ali ne želi odustati od prava glasa za stolom donošenja odluka.

Na večeri u Briselu, između ambasadora EU i šefa kabineta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, razgovaralo se o „obrnutoj proširenju“ – ubrzanom procesu članstva s ograničenim privilegijama i pravom glasa, što su trojica diplomata snažno odbila.

Unutrašnji izazovi Crne Gore

Cijeli proces zavisi od toga da li će Crna Gora ispuniti ambiciozni cilj da postane 28. članica do 2028. godine. Da bi to postigla, mora usvojiti mnoge zakone kako bi se uskladila s pravilima EU. Brzi tempo reformi izaziva unutrašnje sukobe: prošlog mjeseca predsjednik Milatović kritikovao je poslanike zbog usvajanja zakona bez adekvatne rasprave, odbijajući ih u početku da potpiše.

– Nije evropski standard da samo podignete ruku i dobijete platu – rekao je Milatović, dodajući da zakonodavci i pored neophodnosti zakona za pridruživanje EU trebaju voditi računa.

Evropski diplomata je rekao: „Istina je da Crna Gora efektivno prepušta svoju demokratiju Briselu. Ali ona nema izbora ako želi da se pridruži EU do 2028.“

Podgorica još ima 20 od 33 pristupna poglavlja za zatvoriti. Planira zatvoriti Poglavlje 21 o transevropskim mrežama u martu, a još četiri poglavlja u junu. To bi ostavilo šest mjeseci za zatvaranje preostalih 15 poglavlja do kraja 2026., kada bi svih 27 zemalja EU trebalo da ratifikuje članstvo Crne Gore.

Zvaničnik Komisije je potvrdio da je cilj članstva „tehnički moguć“, posebno uz posvećenost Podgorice, ali je upozorio:

– Ali postoji politika, a postoji i život.

Milatović je priznao težinu zadatka:

– Nije tako lako završiti 20 poglavlja u narednih manje od 10 mjeseci. I tu zaista moramo raditi čak i više nego što se sada radi.