Uprkos tome što je ostalo još mnogo posla u izmjeni izbornog zakonodavstva i da i novi rok uveliko teče, poslanicima se, čini se, ne žuri.
Radne grupe koje je formirao Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, a čiji zadatak je da pripreme nacrte zakona, nisu se sastajale još od početka novembra. Kada će nastaviti rad i šta je do sada urađeno, koordinatori radnih grupa ne odgovaraju.
Prema riječima Ljiljane Jokić Kapa, predstavnice GP URA u jednoj od grupa, činjenica da gotovo tri mjeseca nije urađeno ništa, jasno pokazuje kakav je tempo rada.
– U konačnom, sve zavisi od volje većine – ističe ona.
Sređivanje biračkog spiska i pitanje otvorenih izbornih lista samo su neki od zahtjevnih zadataka koji bi trebalo da budu riješeni u narednih nekoliko mjeseci. Novo izborno zakonodavstvo mora biti spremno najkasnije do juna, međutim tempo rada ponovo otvara pitanje da li će reforma zaista biti sveobuhvatna. Radne grupe formirane su u oktobru, ali odgovore koliko posla i šta konkretno je do sada urađeno, redakcija “Dan” nije uspjeli da dobije od njihovih kordinatora – Vasilija Čarapića iz Pokreta Evropa sad, Nikole Rakočevića iz DPS-a i Duška Stijepovića iz Demokrata.
Da li će se i kada nastaviti rad Odbora i radnih grupa, u Socijaldemokratskoj partiji nemaju informaciju.
– SD se kao i uvijek do sada vrlo odgovorno podnio u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Odredili smo predstavnike za sve radne grupe koje su formirane, međutim već duži vremenski period nemamo nikakve informacije vezano za rad, ni Odbora, ni radnih grupa. Dakle, u ovom trenutku apsolutna je nepoznanica da li će se i kada rad nastaviti – kazao je poslanik Nikola Zirojević za “Dan”.
Članica Radne grupe za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Jokić Kapa, navodi da se grupa prvi i posljednji put sastala 7. novembra.
– To nam jasno govori da je tempo rada jako spor – kazala je za “Dan”.
Jedno od pitanja koje je u fokusu javnosti, a koje je dio izborne reforme, jeste mogućnost uvođenja otvorenih izbornih lista. Prema Jokić Kapa, ono se neće riješiti ukoliko ne bude volje vlasti.
– U GP URA imamo jasan stav od osnivanja partije, a to je: otvorene liste kao mehanizam za ostvarenje većeg stepena neposredne demokratije i odgovornosti svakog poslanika. Rješavanje ovog pitanja ponudićemo u proljećnom sazivu Skupštine, a i kroz Odbor za sveobuhvatnu reformu. Smatramo da nam treba model u kojem bi birač prvo zaokružio na listiću izbornu listu, a onda i do pet kandidata sa te liste. Time bi u parlament ulazili oni kandidati koji osvoje najveći broj preferencijalnih, odnosno direktnih glasova od građana. Ukoliko ne bude postojala volja većine da imamo otvorene liste 2027, to bi bio znak nezrelosti ovog društva i većine koja ima moć da donese ovakvu odluku – navodi Jokić Kapa.
Što prije formirati CIK
Jokić Kapa ističe da je pitanje izborne reforme važno riješiti što prije, a najkasnije u proljećnom zasijedanju, jer organi koji treba da sprovedu cijeli proces, prije svega Centralna izborna komisija, imaju ogroman posao.
– Pri tome, CIK još uvijek nije formirana, a kako je ostavkom na poziciju predsjednika Državna izborna komisija blokirana, mnogi tek sada vide sve manjkavosti zakona i učinjenog posla u prethodnom periodu. Centralna izborna komisija se mora izabrati u najskorijem roku – zaključuje Jokić Kapa.
Ona će se zalagati da se propiše zaštitna norma od najmanje 40 odsto žena na izbornim listama i da se propišu norme koje bi omogućile određeni broj individualnih kandidatura.
– Bez tih normi i individualnih kandidatura, ovaj sistem ne bi ostvario svoju punu svrhu, jer bi se takmičenje između partija dobrim dijelom samo prebacilo na unutarpartijsko takmičenje – navodi sagovornica.
Da Skupština nema luksuz da čeka više ni dana da nastavi rad na izbornoj reformi, prije nekoliko dana upozorio je i izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.
– Ukoliko političari nastave sa stalnim prolongiranjem ozbiljnog i posvećenog rada i nastave da troše dragocjeno vrijeme za sprovođenje ove reforme, brzo ćemo doći do tačke bez povratka. Izborni standard je da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora, budući da su opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13.6.2027, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora, reforma mora biti završena u junu ove godine. Ovo znači da bi tekstovi izmjena zakona morali biti kompletirani najkasnije do 15.4.2026, kako bi se ispravila velika greška koja je učinjena u toku julskog kruga izborne reforme, kada nijesmo imali kvalitetnu javnu raspravu, niti dobili mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija – poručio je Koprivica.
Komentariši