Prema najnovijem istraživanju javnog mnjenja sprovedenom u julu 2025. godine, Crna Gora se nalazi na raskrsnici. Dok 44 odsto građana vjeruje da se država kreće u dobrom pravcu, čak 39 odsto smatra da se zemlja kreće pogrešnim putem. Istraživanje je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore predstavio Vladimir Raičević, direktor agencije IPSOS, koji je analizirao uzorak od 1.000 ispitanika, prikupljenih u periodu od 1. do 12. jula.
– Interesantno je kad pratimo kroz vrijeme, onda nam se pojašnjava trenutna situacija i što se radilo dosad. Do 2020. godine linija je bila stabilna i bila je da 45–50 odsto građana smatra da se država kreće u pravom smjeru. Onda imate pik krajem 2020, vidite kada su počele promjene u državi, pa imamo nove događaje, litije, izbore, i onda frekventne promjene i rolerkoster očekivanja – pojasnio je Raičević.
Kako je dodao, građani prate javne diskusije i najave, što značajno utiče na njihove stavove i očekivanja.
– Ogromna su očekivanja, pa ima dosta promjena u očekivanjima. Finansijski momenti su ono što je naročito važno, a posljednjih godinu nemamo ni velikih očekivanja ni razočarenja – naveo je Raičević.
Gubitak povjerenja kao ključni problem
Podaci o povjerenju u institucije otkrivaju duboku krizu povjerenja među građanima. Čak 33 odsto ispitanih izjavilo je da ne vjeruje nijednoj političkoj partiji, dok dodatnih 16 odsto ne zna kome bi uopšte mogli vjerovati.
– Sada je sasvim jasno da građani Crne Gore više nikome ne vjeruju. To nije pitanje lošeg rejtinga pojedinačnih partija ili vlasti, već potpuni gubitak oslonca. Prošlo je vrijeme u kojem su ljudi nasijedali na velike narative, na – promjene –, na – novi početak –, na – državne interese – ili – duhovni preporod –. Ostao je umor, odmak, i tiha odluka da se više ništa ne očekuje – komentarisao je Raičević.
Ljudi se danas najviše brinu za ono što ih direktno pogađa – cijene, plate, stanarine, račune. Ekonomska nesigurnost istisnula je ideološke sporove, nacionalne tenzije i obećanja o – borbi protiv korupcije –. Sve to sada zvuči kao potrošena priča.
Ekonomija kao dominantna briga
Kada su u pitanju najveće brige građana, istraživanje je jasno pokazalo da ekonomska pitanja preuzimaju primat. Rast cijena i inflacija su među prvima na listi.
– Građane brinu njihovi lični problemi, najviše ta ekonomska i finansijska neizvjesnost – nešto što je vezano za naše troškove. Ranije je to bila korupcija, sad finansije – ukazao je Raičević.
Samo sedam odsto ispitanika smatra da se finansijska situacija u njihovom domaćinstvu mnogo poboljšala, dok je četvrtina uvjerena da se ona mnogo pogoršala. Prema Raičevićevim riječima, ovakve negativne procjene najviše dolaze od građana sa najnižim platama, koji, uprkos njihovom nominalnom rastu, teško prate rast troškova života.
Pesimizam prema Vladi i institucijama
U pogledu ocjene rada Vlade, 52 odsto građana smatra da ona neće uspjeti da riješi ključne probleme, dok 44 odsto vjeruje da hoće.
Nepovjerenje u institucije je takođe izraženo, posebno prema sindikatima, medijima i političkim partijama.
– To jeste za brigu – zaključio je Raičević.
Ova istraživanja jasno pokazuju da Crna Gora danas prolazi kroz fazu duboke političke i društvene nestabilnosti, u kojoj ekonomske brige preuzimaju primat nad političkim nadanjima, a povjerenje u institucije dostiže istorijske minume. U takvom ambijentu, izbori se sve više doživljavaju kao formalnost bez stvarne nade u promjene, a građani se okreću svakodnevnoj borbi za opstanak.
Komentariši