Na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu vođena je rasprava o amandmanima na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, koje je predložio poslanik Pokreta Evropa sad i predsjednik tog skupštinskog tijela, Miodrag Laković, ali oni nijesu dobili potrebnu podršku.

Posebnu pažnju izazvala je činjenica da su tokom glasanja uzdržani bili i njegove partijski kolege, Vasilije Čarapić i Jelena Nedović, što je dodatno oslikalo izostanak političkog jedinstva čak i unutar sopstvenog kluba.

Jedan od ključnih prijedloga, označen kao prvi amandman, nije prošao jer nije obezbijedio potrebnu većinu – podržala su ga svega dva člana Odbora, dok je čak 16 bilo protiv. Uzdržanost Čarapića i Nedović dodatno je doprinijela njegovom odbijanju.

Obrazlažući ovaj amandman, Laković je istakao da već postoje brojni mehanizmi za prikupljanje dokaza u slučajevima disciplinskih prekršaja ili krivičnih djela koje eventualno počine policijski službenici. Kako je naveo, zakonskim rješenjima moglo bi se omogućiti da se, na osnovu mišljenja zasnovanog na operativnim informacijama, donese odluka o prekidu radnog odnosa.

Međutim, ni drugi amandman, koji se odnosio na obavezu da policijski službenik bude upoznat sa pokretanjem postupka protiv njega, nije dobio podršku članova Odbora.

Direktor Uprave policije, Lazar Šćepanović, tokom rasprave je naglasio da je suvišno dodatno objašnjavati da se u ovom kontekstu radi o operativnim podacima. On je ukazao na blisku i nerazdvojivu saradnju između Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, ističući da nedostatak određenih informacija u jednoj instituciji ne znači da one ne postoje u drugoj.

Šćepanović je pojasnio da je predviđeno da više organizacionih jedinica dostavlja podatke jednom nezavisnom tijelu, koje potom, na osnovu činjenica, dokaza i prikupljenih informacija, formira mišljenje koje je u potpunosti integrisano u sistem odlučivanja. Posebno je naglasio značaj načela integriteta, ocjenjujući ga kao ključni princip.

– Ako imate službenika koji svakodnevno boravi u društvu člana ili vođe organizovane kriminalne grupe, to samo po sebi predstavlja integritetsku smetnju – ukazao je Šćepanović.

Sa druge strane, Laković je insistirao na tome da disciplinski postupci moraju biti kontradiktorni, naglašavajući da je neophodno omogućiti pravo na odbranu, što je, kako je rekao, garantovano i Ustavom.

Objašnjavajući razloge uzdržanosti, Čarapić je naveo da se radi o dosljednoj praksi da ne podržavaju amandmane koji nijesu usaglašeni sa Evropskom komisijom. Iako je priznao da Laković ima autoritet u oblasti bezbjednosti i da bi predložene izmjene mogle unaprijediti zakonski tekst, istakao je da formalni aspekt usklađenosti ima prioritet.

– Bez obzira na to što je Laković član našeg poslaničkog kluba, držali smo se tog principa. Vjerujem da bi i on u sličnoj situaciji postupio isto – kazao je Čarapić.

Tokom sjednice, Laković je dodatno ukazao i na proceduralne probleme, navodeći da su amandmani Vlade dostavljeni Skupštini tek istog dana, i to u trenutku kada su poslanici već ulazili u plenarnu salu, što je, prema njegovim riječima, otežalo adekvatno razmatranje predloženih rješenja.