Hrvatska pažljivo prati događanja u Crnoj Gori i razmatra moguće mjere koje će donijeti ako se rezolucija usvoji. Uz povlačenje ambasadora i proglašavanje poslanika personom non grata, što je ipak na kraju otklonjeno, najvjerovatnije je da će poslati oštru protesnu notu i da će dalje djelovati kroz pregovore Crne Gore sa EU. Crnogorski parlament podijelio se danas oko podrške, ali raniji predlog rezolucije potpisala su 43 poslanika parlamentarne većine.

Protivnici rezolucije apostrofiraju kako bi ona, između ostalog, imala katastrofalan uticaj na odnose s Hrvatskom, a i na crnogorski put prema Evropskoj uniji, koji – kako se ponavlja, vodi preko Hrvatske, dok su prosrpske snage, odakle i dolazi inicijativa, to jednostavno zanemarile.

Tekst Predloga rezolucije, nastao na predlog prosrpskog predsjednika tamošnjeg parlamenta Andrije Mandića, inače nositelja titule četničkog vojvode, počinje tvrdnjom da se ona pokreće “polazeći od najviših vrijednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava”.

– Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduvslov za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjerskoj osnovi, kao i kršenja ljudskih prava. Rezolucija je neophodna, posebno imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima osnovan koncentracioni logor smrti u Jasenovcu, u kojem su u periodu od 1941. do 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, kao i drugi narodi – stoji u predlogu.

Jasenovac se pojavio kao tangenta Rezolucije o Srebrenici, i to na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Kad je iznio svoje neslaganje rezolucijom o Srebrenici, dodao je kako će to “otvoriti Pandorinu kutiju” i da će se sada pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija pokrenuti pitanja poput “genocidima nad Srbima u Jasenovcu”. Hrvatska je od početka pažljivo pratila što se događa u toj zemlji, a i uručila protestnu notu u kojoj se apostrofira neprimjerenost manipulacijom žrtava Jasenovca u političke svrhe, instrumentaliziranost Hrvatske za tamošnju unutašnju politiku i poziva Crnu Goru da se suzdrži od bilo čega što može ugroziti njihov put prema EU.

I hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je ranije kazao kako bi se Crna Gora trebala suočiti s vlastitom istorijom, ako je sklona rezolucijama te posjetio da put prema Zapadu ide preko Hrvatske.

– Da nije bilo Hrvatske, Crna Gora ne bi ušla u NATO, na primjer. Sve dokumente na hrvatskom jeziku mi smo predali Crnoj Gori. Mi smo od samih početka pomagali i pomagaćemo Crnoj Gori. Ali želimo i poštovanje s crnogorske strane. Sve što ne ide u prilog tome ne možemo pozdraviti. Crna Gora treba uvidjeti tu važnu činjenicu hrvatskog snažnog prisustva u ostvarivanju evropske perspektive Crne Gore. Ulazak Crne Gore u EU ide preko njenog susjeda, koji je istinski zagovornik evropske perspektive Crne Gore – rekao je Grlić Radman.

Aktualna vlast Crne Gore donošenjem rezolucije o Jasenovcu obavlja “prljave zadatke” vlasti u Beogradu, rekao je juče u Dubrovniku na marginama Dubrovnik Foruma bivši crnogorski ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić. On je proglasio vlast u Podgorici “trećom vladom Crkve Srbije”, naglasivši kako je Crna Gora “više nego ikad” ovisna o Beogradu i o “srpsko-ruskom svijetu u najgorem značenju” tog termina. Krivokapić smatra kako Podgorica time “obavlja prljavi zadatak za srpsku volju”, naglasivši kako Crna Gora nije donijela rezoluciju o srpskoj aneksiji Crne Gore, o Božićnom ustanku koji je “proporcionalno stanovništvu imao višestruko više žrtava nego Hrvatska u Domovinskom ratu”, kao ni o bijegu srpske vojske dok joj je Crna Gora “čuvala leđa na Mojkovcu”, čime je Srbija “uništila državnost Crne Gore”.

– Umjesto tih rezolucija mi usvajamo rezoluciju o Jasenovcu – kazao je te dodao kako je jasno da je to način da se otvori novi front s Hrvatskom na želju srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, pod čijom vlašću Srbija nije donijela takav dokument.