Crna Gora će na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom, zakazanoj za 16. decembar u Briselu, privremeno zatvoriti tri pregovaračka poglavlja, iako je ispunila mjerila za zatvaranje njih pet. Odluka da se proces zaustavi na tom broju posljedica je iznenadnog protivljenja Francuske, koja je u posljednjem trenutku blokirala zatvaranje poglavlja 11, Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13, Ribarstvo, bez preciznog obrazloženja.

Iz Savjeta EU je potvrđeno da će na konferenciji biti zatvorena poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala i 6 – Privredno pravo. Time će Crna Gora imati ukupno 10 privremeno zatvorenih poglavlja od ukupno 33, dok je do sada otvorila sva pregovaračka poglavlja.

Pregovori o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji formalno su započeti 29. juna 2012. godine, a vlasti su u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno najavljivale da će se do kraja ove godine zatvoriti najmanje pet poglavlja, uz optimistične procjene da bi taj broj mogao biti i veći – šest, sedam, pa čak i devet.

„Crveno svjetlo“ iz Pariza u posljednjem trenutku

Francusko protivljenje ozvaničeno je na sjednicama Radne grupe Savjeta EU za proširenje (COELA) i Komiteta stalnih predstavnika država članica (COREPER II), održanim dan ranije. Prema nezvaničnim informacijama do kojih su došle „Vijesti“, predstavnici Francuske tvrdili su da poglavlja 11 i 13 nijesu spremna za zatvaranje i da nijesu dovoljno usklađena s pravnom tekovinom Evropske unije, ali pritom nijesu iznijeli nijedan konkretan tehnički ili politički razlog.

Posebno je indikativno to što je francusko Ministarstvo poljoprivrede ranije dalo pozitivno mišljenje na zatvaranje svih pet poglavlja, u fazi kada je Evropska komisija razmatrala i predlagala njihovo „precrtavanje“. Uprkos tome, Pariz je u posljednjem trenutku „spustio rampu“, praktično bez ikakvog obrazloženja.

Iako formalno postoji mogućnost da se ova odluka promijeni na ministarskom nivou – na sastanku Savjeta EU za opšte poslove, na kojem učestvuju ministri vanjskih ili evropskih poslova – sagovornici „Vijesti“ tvrde da su šanse za takav ishod minimalne.

Berlin daje „zeleno“ svjetlo

Francuska odluka dodatno je odjeknula jer je stigla svega 24 časa nakon snažne poruke iz Njemačke. Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je u Berlinu da Crna Gora ima najviše napretka među državama kandidatima i da je dostigla nivo koji omogućava prelazak na sljedeću fazu – izradu ugovora o pristupanju Evropskoj uniji.

– Upravo sa Crnom Gorom možemo sada preći na sljedeći korak i uskoro početi rad na sporazumu o pristupanju. To je i u našem interesu, jer što smo bliže povezani, to možemo bolje zajedno djelovati u Evropi, posebno kada je riječ o ograničavanju nelegalnih migracija – poručio je Merc na konferenciji za novinare sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten potvrdio je da je Merc ovom izjavom reafirmisao stav Berlina da se proces proširenja mora zasnivati isključivo na učinku i rezultatima.

„Napredak Crne Gore u ispunjavanju kriterijuma dostigao je nivo koji, po našem mišljenju, omogućava Evropskoj uniji da započne proces izrade ugovora o pristupanju“, naveo je Felten, dodajući da je tu poruku crnogorskim sagovornicima i javnosti prenio i njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful tokom posjete Podgorici 17. novembra.

Politički razlozi iza francuske blokade?

O razlozima francuskog poteza zasad se može samo nagađati. Izvori „Vijesti“ spekulišu da je odluka u velikoj mjeri motivisana unutrašnjom politikom Francuske i predstojećim predsjedničkim izborima 2027. godine. Smatra se da predsjednik Emanuel Makron, suočen s jačanjem krajnje desnice i protivljenjem Nacionalnog fronta proširenju EU, pokušava da temu proširenja privremeno gurne u drugi plan.

Kao drugi mogući scenario pominje se i pokušaj političke „ravnoteže“ u odnosu na Srbiju, nakon izjave predsjednika Aleksandra Vučića da bi Zapadni Balkan trebalo da uđe u EU „u paketu“.

Profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber ocijenio je da se jasno vidi raskorak između njemačkog „zelenog svjetla“ i francuskog „crvenog svjetla“, naglašavajući da odluka Pariza djeluje kao rezultat domaćih političkih kalkulacija.

Upozorenja iz civilnog sektora

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić podsjetila je da, prema istraživanju „Eurobarometra“, svega 40 odsto građana Francuske podržava učlanjenje Crne Gore u EU, te da je tradicionalna rezervisanost Pariza prema proširenju na Zapadni Balkan dobro poznata.

Ona smatra da su Vlada i Skupština morale imati posebnu strategiju za osvajanje podrške Francuske, upozoravajući da je u Crnoj Gori mjesecima vladala nekritička euforija, uz uvjerenje da je članstvo 2028. gotovo izvjesno.

– Poruka Pariza nije tehnička, već politička – da Crna Gora treba sporije da napreduje i da članstvo nije onoliko izvjesno koliko se predstavlja u političkim frazama – poručila je Bajramspahić.

Stav analitičara i evropskih eksperata

Glavni i odgovorni urednik portala „European Western Balkans“ Nemanja Todorović Štiplija ocijenio je da Francuska ima rezerve prema ubrzanom prijemu Crne Gore jer insistira na prethodnoj reformi same EU, naročito u dijelu koji se odnosi na politiku proširenja.

Potpredsjednik Evropske stabilizacione inicijative Kristof Bender naglasio je da, i pored promjene retorike EU nakon ruske invazije na Ukrajinu, pristupanje Crne Gore nije gotova stvar. Ipak, smatra da je Crna Gora jedina kandidatkinja koja realno može ući u EU prije 2030. godine, ali samo ako maksimalno iskoristi period do kraja 2026.

Reakcije iz Crne Gore: ćutanje vrha vlasti

Na informaciju da je Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja, najviši državni zvaničnici reagovali su ćutanjem. Jedini koji se oglasio bio je ministar poljoprivrede Vladimir Joković, čija su resorna poglavlja zaustavljena.

On je naglasio da je Crna Gora ispunila sve zahtjeve Evropske komisije, koja je prije više od mjesec dana dala pozitivno mišljenje, kao i 26 od 27 država članica EU.

– Sve što je od nas traženo, završili smo. Ne znam zašto se čekao minut do 12 i zašto Francuska nije glasala ranije. Više vjerujem da razlozi nijesu u poljoprivredi, već u nečemu drugom – rekao je Joković.

Najave posjeta i neizvjesnost uoči Brisela

Premijer Milojko Spajić naredne sedmice boraviće u Berlinu i Parizu. U Njemačkoj će se sastati s ministrom saobraćaja Patrikom Šniderom i potpisati deklaraciju o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola, dok će u Parizu posjetiti sjedište UNESCO-a i razgovarati s generalnim direktorom Kaledom El-Enanijem i direktorom Centra za svjetsku baštinu Lazarom Elunduom Asomom. Za sada nije poznato da li će prisustvovati Međuvladinoj konferenciji u Briselu.

Poruke koje se sudaraju

Posebnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da je Emanuel Makron ranije i Spajiću i predsjedniku Jakovu Milatoviću slao poruke snažne podrške, tvrdeći da je Crna Gora prva naredna članica EU.

Uprkos tim porukama, francuska blokada sada dovodi u pitanje ambiciozni plan vlasti da sva poglavlja budu zatvorena do kraja 2026. godine. Ako se stav Pariza ne promijeni, evropski put Crne Gore mogao bi biti usporen upravo u fazi kada je, prema procjenama mnogih evropskih partnera, bio najbliži završnici.