Gostovanje Gideona Grajfa na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore izazvalo je oštre reakcije bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, poručio je danas u podkastu Antene M ”Drugačija radio veza” predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta, Sead Šahman.

Povod emisije bilo je Grajfovo gostovanje u kontekstu, kako je navedeno, sistem(at)skog odbijanja suočavanja sa prošlošću i nenaučne revizije istorije.

Grajf je izraelski stručnjak za istoriju Holokausta i Drugog svjetskog rata. Takođe je bio na čelu „Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine“, koju je formirala Vlada Republike Srpske, a koja je otvoreno negirala genocid u Srebrenici.

Šahman je istakao da je duboko zabrinjavajuće što se na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, na državnom univerzitetu pojavljuje osoba čije se ime u regionu povezuje sa negiranjem genocida u Srebrenici.

– Teško je oteti se utisku da se ovim činom urušava simbolika jednog od najvažnijih dana u savremenoj istoriji čovječanstva. Ukoliko se već obilježava dan posvećen sjećanju na žrtve Holokausta, onda je elementarno očekivanje da pozivnicu dobije neko ko ne relativizuje, ne negira i ne umanjuje nijedan genocid, bez obzira nad kojim je narodom počinjen – rekao je Šahman.

Predsjednik BDP-a dodaje da ovakvo gostovanje, posebno na taj dan, vrijeđa osjećaje velikog broja građana Crne Gore, a posebno bošnjačkog naroda.

– Posebno je bolno što se sve ovo dešava u Crnoj Gori – zemlji koja je 2009. i 2021. godine usvojila rezolucije o genocidu u Srebrenici. Neko je Grajfu morao uputiti poziv. Neko je smatrao da je ovakav izbor prihvatljiv. Upravo zato odgovornost nije samo individualna, već i institucionalna – naglasio je Šahman.

Na gostovanje Grajfa reagovala je i Bošnjačka stranka, koja je apelovala da se predavanje na UCG otkaže. Šahman podsjeća da upravo BS sjedi u Vladi, koja je u neku ruku i organizovala pomenuti događaj.

– Oni sjede u istim klupama sa Budimirom Aleksićem. Čovjek koji je 2019. godine podnio inicijativu da se četniku Pavlu Đurišiću podigne spomenik u Beranama. Najvećem koljaču bošnjačko-muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i Sandžaku, tokom Drugog svjetskog rata. Tada je reakcija BS-a, dok je na njenom čelu bio Rafet Husović, bila vrlo oštra – podsjeća Šahman.

On je takođe podsjetio na jednu od zastupnica BS-a koja je tada kazala kolegi poslaniku Slavenu Radunoviću, a danas ministru u Vladi Milojku Spajiću, da posljednji put kada su im vjerovali završili su u grobnicama.

– Nije prošlo dugo, ista ta zastupnica i poslanici BS-a su glasali da taj čovjek bude ministar u Vladi – napominje Šahman.

Komentarišući današnje rasprave o reformama, Šahman ističe da se one ne odnose na distanciranje od govora mržnje, negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, koji dolaze od najviših adresa u državi, te napominje da institucije treba da procesuiraju vinovnike takvih događaja.

– Kazne moraju biti nešto što će uslijediti. Kao građanin Crne Gore, ali i kao pripadnik bošnjačkog naroda, želim da vjerujem u takvo nešto. Povampirenje kakvo se dešava u Crnoj Gori, uključujući ovo predavanje, čini mi se da bi trebalo da budu predmeti interesovanja prije svega tužilaštva, a zatim i sudstva – rekao je Šahman.

On je ocijenio da je incident sa turskim državljanima na Zabjelu krajem oktobra prošle godine primjer koliko je vjerski i nacionalni šovinizam opasan i da mu malo treba da eruptira. Povici „Turci napolje“, prema njegovim riječima, bili su upućeni i „domaćim Turcima“.

– Mi smo ovdje svoji na svome, mi rezervnu državu nemamo, niti prosto imamo potrebe da imamo. Crna Gora kao građansko društvo koja stremi ka EU integracijama, može, mora i treba prihvatiti da jedino kao multikulturalna i multietnička može opstati. To je simbioza različitih etnosa i ukoliko bilo koji od tih etnosa izdvojite, to više nije Crna Gora – poručio je Šahman.

Na pitanje o inicijativi Bošnjačkog nacionalnog vijeća da se na Javnom servisu formira redakcija na bosanskom jeziku, Šahman je odgovorio:

– Ona dolazi u momentu kada imate sve izraženije zahtjeve prosrpskih partija za srpskim jezikom kao službenim jezikom i ta inicijativa kao da ima za cilj da opravda te zahtjeve. Čudi me zašto se sa ove druge strane daje legitimitet takvoj vrsti politike i zašto pokušavaju to da opravdaju? Rezultat je isti, urušavanje građanskog koncepta naše države.